Jasmin Mahmuzić direktor FBA zu intervjuu za Radiosarajevo.ba : Produženi moratorij na kredite pomoć građanima i privredi, bez rasta kamata, 18.03.2021.

U intervjuu za Radiosarajevo.ba direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine Jasmin Mahmuzić. Agencija kazao je, da je Agencija ponovno dala mogućnost podnošenja zahtjeva za moratorij i ostale posebne mjere. Odluke su usvojene 11. marta 2021. godine na sjednici Upravnog odbora Agencije, a primjenu ćemo imati od naredne sedmice, u skladu sa rokovima i postupkom objave u Službenom listu FBiH. Nove odluke se temelje na odlukama iz augusta 2020. godine i predstavljaju kontinuitet aktivnog djelovanja Agencije za bankarstvo FBiH u cilju ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije i oporavka privrede", kaže za Radiosarajevo.ba direktor Mahmuzić. 

S obzirom da javnost ponajviše zanima ko ima pravo na ovu olakšicu u vremenima krize, Mahmuzić je rekao da na moratorij mogu računati i oni koji su ga ranije koristili. "Svjesni smo da je dio ranije odobrenih posebnih mjera istekao. Postoje skupine privrednika i građana koje i dalje ili iznova imaju potrebu za ovom vrstom olakšica, naročito zbog trenutne i očekivane eskalacije epidemiološke krize. Osnovni kriteriji za primjenu privremenih mjera nisu se mijenjali. I dalje su to klijenti, fizička ili pravna lica čiji su prihodi, odnosno izvori za otplatu, značajno smanjeni kao posljedica utjecaja pandemije i time je otežano, onemogućeno ili će biti onemogućeno izmirivanje obaveza prema subjektima bankarskog sistema", rekao je Mahmuzić.

O tome kakvi su efekti moratorija, kakve su posljedice pandemije po finansijski sektor i privredu, šta nas očekuje u "trećem valu" i hoće li rasti kamate na kredite, direktor Mahmuzić govori za naš portal. Radiosarajevo.ba: Kako je došlo do odluke o produžetku moratorija na kredite i zašto?

Mahmuzić: Agencija za bankarstvo FBiH je uspostavila aktivno upravljanje u uslovima krize već u februaru 2020. godine. Naše odluke i mjere rezultat su stalnih analiza i procjena. Također, uvijek se uvažava zakonski okvir, relevantni standardi i dobre prakse drugih regulatora. Dvanaest mjeseci nakon inicijalnih odluka koje su bile usmjerene na ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije možemo govoriti i o našim iskustvima i informacijama koje upućuju na potvrđenu opravdanost ovakvog pristupa. Svjedoci smo nagle eskalacije loših epidemioloških prilika. Naše odluke imaju višestruki značaj, olakšavaju i usmjeravaju operativno djelovanje subjekata bankarskog sistema prema privredi i građanima. S druge strane, ovakvim pristupom se ublažavaju negativne ekonomske posljedice udara pandemije. Kod mogućih "blokada i zatvaranja", naše odluke postaju važno olakšanje za dio ekonomije i građana koji su direktno pogođeni dešavanjima. 

Kakve efekte ove odluke očekujete, kakve su reakcije?

Mahmuzić: Dominiraju pozitivne reakcije poslovne zajednice i dijela stručne javnosti. Istovremeno, uvažavamo i stavove koji mogu ukazati i na slabosti našeg postupanja ili postupanja subjekata bankarskog sistema. Naše djelovanje uvijek je usmjereno na ciljeve koji imaju važnost za sve građane i privredu, ali smo svjesni da mišljenja javnosti mogu biti i podijeljena. Neposredni ili jasni efekti odluka se mogu pratiti prema udjelu kreditnog portfolija koji je obuhvaćen nekom od mjera. Sigurni smo da se neće ponoviti "efekat prvog vala" iz aprila 2020. godine. Posljednje odluke su usmjerene na dio klijenata koji će u narednom kvartalu imati poteškoće u servisiranju obaveza zbog eskalacije loših epidemioloških prilika. Može se reći da je to proaktivno djelovanje. Trenutne okolnosti koje zaustavljaju novčane tokove ne smiju dovesti do trajne štete za privredu, građane i kreditore. Konačne efekte ćemo imati nakon pandemije, u vidu udjela "oporavljenih" i klijenata koji će osjećati trajne ekonomske posljedice pandemije. 

Kakve je efekte inače moratorij imao prošle godine, koliko je on pomogao brojnim kreditno zaduženim bh. građanima i privredi?

Mahmuzić: Možemo tvrditi da su naše mjere imale ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti bankarskog sistema, ublažavanju ekonomskih, ali i psiholoških efekata pandemije na dio građana i privredu. Udio kreditnog portfolija ili broj korisnika olakšica se mijenjao u toku godine. Da nismo imali ovakav pristup, udio loših kredita bi danas bio veći problem. Imamo puno razumijevanje za probleme građana i nastojimo dati adekvatnu podršku. Teško bi mogli naći kvalitetno opravdanje za drugačiji pristup. 

Koliko pandemija otežala situaciju u finansijskom sektoru BiH i je li bankarski sektor stabilan?

Mahmuzić: Pandemija je na početku imala efekte na organizaciju, poslovne procese i modele poslovanja banaka. Mi smo insistirali na održavanju kontinuiteta pružanja usluga i banke su tu pokazale veliku spremnost i odgovornost. Negativni utjecaj pandemije je značajan i trajan. Ipak, bankarski sektor je stabilan, zadovoljavajuće kapitaliziran i likvidan. Pandemija je usporila povoljne trendove iz ranijih godina i značajno je umanjila profitabilnost. Napominjemo da je sada važno održati aktivno tržište i podržati privredu u periodu oporavka. To je osnovni preduslov za dugoročnu održivost i stabilnost.

Pandemija je za rezultat imala i brojne otkaze, na hiljade ljudi je ostalo bez posla. Koliko se ta činjenica odrazila na otplatu kredita? Jer, šta po isteku moratorija?

Mahmuzić: Na nivou statističkih analiza koje smo sproveli sa krajem 2020. godine, još uvijek ne možemo tvrditi da je pandemija dovela do naglašenog pogoršanja otplate kredita. Moramo uzeti u obzir da je dio građana kojima je pandemija ugrozila redovne prihode, zbog otkaza ili drugih razloga, koristio olakšice predviđene privremenim mjerama. Svjesni smo da se dodatne poteškoće mogu pojaviti po isteku naših mjera. Istovremeno, nadamo se drugim mjerama koje mogu povećati zaposlenost i oporavak privrede. 

Da li ste imali određene zahtjeve banaka prema Agenciji a koje se tiču poslovanja sa stanovništvom i privredom?

Mahmuzić: U redovnim uslovima u kojima se odvija supervizija bankarskog sistema i razvoj regulatornog okvira, koristimo svaku priliku za diskusiju i razmatranje zahtjeva banaka koji se odnose na različite oblasti poslovanja. Zahtjevi se usmjeravaju i od strane Udruženja banaka u BiH. Po karakteru, većina zahtjeva se odnosi na optimizacije i primjenu regulatornog okvira. U proteklim godinama postignut je visok stepen usaglašenosti, naročito kada su u pitanju interesi i zaštita korisnika finansijskih usluga. I u trenutnim okolnostima, naše aktivnosti se odvijaju prema planovima i uz intenzivnu komunikaciju sa svim subjektima bankarskog sistema. 

Da li je moguće povećanje kamata i da li će Agencija dozvoliti takvi što u ovim okolnostima?

Mahmuzić: Trenutni zakonski okvir ne predviđa našu ulogu kod formiranja kamatnih stopa. Nivo kamatnih stopa formira se na tržištu. Značajan utjecaj se prenosi iz drugih okruženja, a kao rezultat aktivnih politika Europske centralne banke i kroz djelovanje na referentne kamatne stope. Dio efekata vezan je za stanje i likvidnost našeg tržišta novca. U prvom kvartalu nemamo promjene koje bi mogle ukazati na mogući dinamičan rast kamatnih stopa. Moramo napomenuti da pritisak na nivo kamatnih stopa može vezu sa oporavkom privrede, i kroz povećanje kreditnog rizika. Važno je i održavanje odnosa ponude i tražnje za novcem na šta može imati efekat i realizacija kreditnih aranžmana sa međunarodnim kreditorima, prije svega MMF.

U odluci o produženju moratorija izražavate očekivanja da će "treći val" dodatno usporiti oporavak, kave bi to posljedice moglo imati po finansijski sektor naše zemlje? Kakva su Vaše procjene, koliko bi taj oporavak trebao da traje?

Mahmuzić: Vremenski okviri koje smo predvidjeli našim odlukama iz augusta 2020. godine usklađeni su sa periodom u kojem očekujemo značajnije oživljavanje poslovnih aktivnosti. "Treći val" pandemije će imati efekte na odgađanje oporavka u drugom kvartalu, ali se i dalje nadamo povoljnijim prilikama u drugoj polovini godine. Subjekti bankarskog sistema već su se prilagodili okolnostima poslovanja u uslovima pandemije i dodatne poteškoće u poslovanju i radu sa klijentima će imati ograničene negativne posljedice. Ključni fokus je i dalje na privredi i sada treba tražiti načine za poticanje oporavaka poslovnih aktivnosti u nastavku godine. Pandemija će trajno promijeniti poslovne modele, načine poslovanja i tržišta, a izvjesnost i uslove za stabilan oporavak ćemo imati vjerovatno u toku 2022. godine.