Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić, u intervjuu za O kanal i Oslobođenje: Dvije milijarde maraka za privredu- 29.04.2020.

KOLIKI JE UKUPAN IZNOS KREDITNIH OBAVEZA ONIH KOJI SU TRAŽILI MORATORIJ I KOLIKO JE BILO ZAHTJEVA?

- Ukupan broj zahtjeva je bio 29.623, od toga 26.785 zahtjeva je fizičkih lica, a 2.803 za pravna lica. Ako govorimo o broju odobrenih zahtjeva, ukupan broj zahtjeva je 24.463. Od toga je najveći broj odobren za fizička lica 23.331, a 1.132 za pravna. Međutim, u apsolutnim iznosima ako gledamo, puno veći se omjer odnosi u iznosu na pravna lica. STRATEŠKI PUT Po zahtjevima je to 2,9 milijardi, a po onom što je odobreno to su 1,4 milijarde. Od toga je odobreno 878 miliona za pravna lica, a nekih 505 za fizička. U apsolutnom iznosu puno više se odnosi na pravna lica, naravno, što je bilo očekivano.

TZV. KORONAZAKON IMAO JE DOSTA IZMJENA U PARLAMENTU FBIH, PA ČAK I OD PREDLAGAČA ZAKONA. KOJE SU TO, PREMA VAŠEM MIŠLJENJU, KLJUČNE IZMJENE?

- Agencija za bankarstvo i ono što mi radimo nema puno veze s koronazakonom. Zakon je nešto što je Agencija radila paralelno. Ovo što je radila Agencija za bankarstvo Federacije BiH, mi smo radili samostalno i nezavisno jer smo mi regulator i supervizor bankarskog sistema FBiH. Ono što smo mi uradili je da smo odmah, kada smo uočili da će eskalirati kriza s koronavirusom, 16. marta donijeli preporuku bankama kako da se ponašaju i šta mogu da očekuju te da planiraju klijentima određene olakšice uz, naravno, tretman koji će te olakšice imati kroz samu regulativu, odnosno nadzor Agencije za bankarstvo. Te preporuke koje smo mi dali 16. marta su pretočene i u podzakonski akt. Te naše aktivnosti nisu imale pretjerano veze s koronazakonom. Naravno, mi radimo zajedno u koordinaciji s Vladom FBiH i mjere koje mi planiramo ubuduće će biti kompatibilne s onim što je planirano koronazakonom. Ne možemo mi raditi na svoju ruku i mjere koje planiraju ekspanziju i stimulisanje kreditnog rasta moraju biti sinhronizirane u svemu što je predviđeno u samom zakonu.

ŠTA AGENCIJA ZA BANKARSTVO FBIH PLANIRA U NAREDNOM PERIODU?

- Mi smo kad je nastupila sama pandemija taj naš strateški put podijelili u tri koraka. Prvi korak je bio da se interveniše i da se donesu i okvir i regulativa koji će omogućiti da svi klijenti koji su pogođeni pandemijom dobiju određenu vrstu olakšica i odluka koju smo donijeli i u tom smislu je bila takva da je bila korisna, prije svega, klijentima, a i samim bankama jer da nije došlo do ove odluke zbog kašnjenja u otplati kredita, bio bi veliki efekat finansijski i na sam bankarski sistem. Drugi korak koji mi planiramo je da donesemo set mjera i da predložimo izmjene zakona, jer mi sami ne možemo zakon mijenjati, koji će promijeniti postojeći regulativni okvir unutar bankarskog sistema i koji će omogućiti pojačano kreditiranje. Dakle, stimulisat ćemo banke da kreditiraju, prije svega, u privredu. Kroz ovaj set koji planiramo da obznanimo veoma brzo planiramo da oslobodimo dvije milijarde maraka za dugoročno kreditiranje privrede.

ZBOG ČEGA BIH NIJE MOGLA, POPUT SRBIJE, UVESTI APSOLUTNI MORATORIJ NA KREDITE?

- Zašto smo se odlučili za ovakav potez? Prije svega, BiH je, kako sam već ranije kazao, specifična u samoj svojoj organizaciji. Centralna banka BiH je ustrojena tako da nema mehanizam nekoga ko može u bankama u određenoj situaciji u krizi likvidnosti obezbijediti likvidnost. Centralna banka nije u mogućnosti i da štampa dodatni novac u slučaju potrebe za likvidnošću. Dakle, Centralna banka ima currency board i ona ima obaveznu rezervu, što je, po mom mišljenju, veoma dobro rješenje za BiH, čak i u stanju kada nismo u krizi, a pogotovo kad smo u krizi. Dakle, imajući u vidu da je jedna takva mjera mogla dovesti do krize likvidnosti banaka, a da nemamo neki mehanizam s kojim možemo tu krizu likvidnosti rješavati, mi smo se odlučili da idemo u ovom pravcu. Odlučili smo se na to nakon analize strukture likvidnih sredstava koje banke imaju i, naravno, planirajući ovaj sljedeći korak da pokušamo sačuvati bankarski sistem koji je bio tu na raspolaganju privredi za budući privredni rast nakon što kriza prođe.

NAKON PANDEMIJE HOĆE LI BITI STIMULACIJE SUBJEKTA BANKARSKOG SISTEMA NA KREDITIRANJE?

- To su, uglavnom, tehničke mjere koje se tiču tretmana likvidnih sredstava i zahtjeva za likvidnost koje banke imaju. Mi smo od 2008. gradili jedan sistem koji je garantovao sigurnost bankarskog sistema u BiH. Ta sigurnost je podrazumijevala određene mjere koje su bile dosta konzervativne i rigorozne. Zahtjevi koji se tiču kapitala, zahtjevi koji se, prije svega, tiču likvidnosti bankarskog sistema, zahtjevi koji se tiču određenih tretmana aktive bili su u određenoj mjeri rizikom ponderisane aktive, bili su u određenoj mjeri i rigorozniji nego što su to zahtjevi propisani od Evropske unije. KONZERVATIVNI MEHANIZMI Zašto su bili strožiji? Strožiji su bili zato što je BiH specifična zemlja i zato što nemamo određene zaštite bankarskog sistema ukoliko dođe do krize. Međutim, ti mehanizmi su bili konzervativni i možda u određenim momentima nisu bili previše stimulativni za kredit i nas unutar BiH, ali smatrali smo da je kreditni rast u ovoj situaciji, koji smo imali skretanjem BDP-a, bio dovoljan. Međutim, sada kad se desila, strateški smo se opredijelili da neke mjere koje smo gradili godinama izmijenimo, da ih olakšamo i da na određen način donesemo druge mjere koje će biti stimulativne za bankarski sistem da kreditira privredu. Sam tretman promjene zahtjeva likvidnosti koje imamo dovest će do toga da će banke imati mogućnost da plasiraju, kao što već rekoh, više od dvije milijarde u dugoročne kredite. Dosad su ti naši zahtjevi bili ograničeni u smislu koliko kratkoročnih izvora banke mogu plasirati u dugoročne kredite. Kompletan set mjera bit će spreman za sedam do deset dana i bit će zvanično objavljen.