Intervju sa Jasminom Mahmuzićem direktorom FBA za Klix.ba: Bankarski sistem je stabilan, ali treba izbjeći konflikte i fokus vratiti na ekonomiju, 24.12.2021.

Kakva je 2021. godina bila za naš bankarski sektor?

U svojstvu regulatora i supervizora za bankarski sistem u FBiH, možemo tvrditi da je očuvana stabilnost bankarskog sistema, uz zadržavanje ili poboljšanje pokazatelja kapitala i likvidnosti. Prema podacima koji se odnose na kraj trećeg kvartala 2021. godine, bilježimo umjeren rast ukupne aktive, kredita i depozita. U odnosu na 2020. godinu, bilježimo i primjetan oporavak ekonomije u drugom i trećem kvartalu 2021. godine. Smanjuje se pritisak troškova za očekivane kreditne gubitke tako da su sve banke u FBiH na kraju trećeg kvartala iskazale pozitivan finansijski rezultat. Uz uvažavanje i dalje naglašenih rizika vezanih za opća ekonomska kretanja i pandemiju, vjerujemo da će se do zaključenja poslovne godine zadržati uslovi za nastavak oporavka ekonomije s efektima na bankarski sistem.

Koliko se ova produžena pandemija odrazila na poslovanje te šta regulator može napraviti da olakša poziciju bankama, a onda i građanima kao krajnjim korisnicima?

Efekti naših odluka su značajni i ključni za oporavak ekonomije. Poslovanje u uslovima pandemije je naše novo normalno poslovno okruženje. U toku 2020. godine imali smo potrebu za stalnim preispitivanjem pristupa, a sve na temelju početne informacije da će pandemija trajati nekoliko mjeseci. Prisutna neizvjesnost tjerala nas je na ponovljena analiziranja scenarija i mogućnosti. Iz današnje perspektive uspjeh u održavanju stabilnosti i aktivne uloge bankarskog sistema u 2020. i 2021. godini temelji se na razvijenom konceptu bankarske regulative i supervizije, koji smo uspostavili prije nastanka pandemije. Naša obaveza u periodu pandemije je bila i ostala u okvirima traženja i primjene opcija za djelovanje unutar postojećeg zakonskog i regulatornog okvira. Dugoročno, pozicija banaka i ostalih subjekata bankarskog sistema jača se kroz nastavak razvoja regulatornog okvira i zadržavanje regulatornog i supervizorskog pristupa koji je usklađen s relevantnim direktivama i uredbama EU. Mi zadržavamo i fleksibilnost za djelovanje u vanrednim situacijama i podršku u slučaju eskalacije pandemije ili krize koja bi mogla nastati iz bilo kojeg drugog razloga. U skladu s uspostavljenim modalitetima djelovanja, dali smo mogućnost za nastavak primjene dijela posebnih mjera za oporavak od ekonomskih posljedica pandemije i u prvom kvartalu 2022. godine, po principima koji su važili i u drugoj polovini 2021. godine. Klijenti subjekata bankarskog sistema, koji su trenutno suočeni s privremenim i direktnim ekonomskim posljedicama pandemije, ili je izvjesno da bi dodatne poteškoće mogle nastati u prvom kvartalu 2022. godine, mogu se obratiti svom kreditoru i tražiti primjenu nekog od važećih modela podrške.

Koliko se i kako ova politička nestabilnost i blokade institucija i procesa te kontinuirano pominjanje rata, odražavaju na bankarski sektor?

Ekonomija i bankarski sistem se izlažu nepotrebnim pritiscima, a za rezultat imamo propuštene prilike ili dodatne rizike. Izgradili smo jak bankarski sistem koji ima kapaciteta za podršku bržem ekonomskom razvoju. Dodatno, snaga naših institucija je dokazana i imamo prostora za djelovanje i u slučajevima različitih kriznih stanja. To je naša stalna obaveza prema građanima koji imaju povjerenje u institucije i bankarski sistem. Na početku sam napomenuo da imamo vrlo povoljne pokazatelje koji ukazuju na stabilnost bankarskog sistema. Ipak, analiza strukture pokazatelja upućuje na “ekonomske anomalije” koje su posljedica hronične neizvjesnosti. Iako može djelovati neočekivano ili nelogično, “višak” likvidnosti u bankarskom sistemu ukazuje na širi nedostatak prilika za investiranje. Imamo rast depozita privrede i stanovništva uz istovremeni skroman rast kredita prema privredi. Dakle, na strani kreditora imamo rastući potencijal i spremnost, dok na strani tražnje imamo izazove i u uvjetima historijski najniže cijene novca. Prema odlukama Evropske komisije iz oktobra 2021. godine, BiH je uvrštena na listu zemalja koje imaju usklađen regulatorni i supervizorski okvir za banke s relevantnim uredbama i direktivama EU. Ovaj historijski uspjeh Agencije za bankarstvo FBiH i BiH daje nam mogućnosti za značajno popravljanje investicijskog rejtinga i za dugoročne ekonomske efekte koji nisu vezani samo za rad banaka sa sjedištem u EU. Gubimo ekonomski fokus i propuštamo najbolje šanse.

Šta nas očekuje u novoj godini, koji trendovi su aktuelni na bankarskom tržištu?

Trenutno dostupne informacije upućuju na nastavak ili ponovljeni val pandemije u prvom kvartalu 2022. godine. Dodatno, preliminarne prognoze izdvajaju rizike usporenog ekonomskog rasta vodećih ekonomija i tržišta za koja smo vezani. U skladu s procjenama i očekivanjima poslovne zajednice, mi smo prilagodili rok primjene posebnih mjera za oporavak ekonomije. Nadamo se da će dodatni negativni efekti na našu ekonomiju biti ograničeni. Kao i na kraju 2020. godine, i sada upućujemo subjekte bankarskog sistema na stalnu potrebu praćenja rizika, potreba klijenata i prilagođavanja novim okolnostima poslovanja. Udio kreditnog portfolija koji je obuhvaćen nekom od posebnih mjera kontinuirano se smanjuje, ali je i dalje prisutna zabrinutost za privredne grane koje se nisu uspjele prilagoditi promjenama nastalim na tržištima izvan BiH. Važno je dati podršku i djelovati u svrhu restrukturiranja i oporavka segmenata ekonomije koji su privremeno pogođeni nastalom krizom. Vodeće centralne banke najavljuju moguće korekcije pristupa stimulativnim mjerama aktivnih monetarnih politika, a pod pritiskom nivoa inflacije koji premašuje ranija očekivanja. Iako vjerujemo da su inflatorni pritisci privremeni, pa čak i potaknuti samo privremenim faktorima ili šokovima na tržištu energenata, izvjesno je da će u srednjoročnom periodu doći do umjerenih korekcija referentnih kamatnih stopa. Ne smiju se isključiti rizici zadržavanja inflacije i moguće promjene nivoa kamatnih stopa već u 2022. godini. Kada i ako se dese, promjene nivoa kamatnih stopa će se prenositi i na naše tržište, ali dodatno usporeno, zbog već spomenutih povoljnih pokazatelja i stanja likvidnosti našeg sistema. Banke najavljuju nastavak aktivnog prilagođavanja i podrške privredi.

Koji su izazovi ispred Agencije za bankarstvo FBiH, šta su najznačajniji planovi za narednu godinu?

Imamo uspostavljen kontinuitet razvoja supervizije i primjene regulatornog okvira. Ključni izazov je u održavanju dinamike usklađenosti i primjene regulatornih zahtjeva, u skladu s dinamikom koja je uspostavljena u EU. Naše strategije su jasne, a planovi precizni. Ključne aktivnosti uključuju i vrlo intenzivnu koordinaciju s institucijama unutar BiH. Jačamo smjernice za korporativno upravljanje u bankama i pratimo njegovu primjenu, postavljamo jasnije principe vezano za rizike trećih strana i eksternalizacije, implementiramo novi okvir za upravljanje likvidnošću i finansijsko izvještavanje, itd. Spremni smo za značajnija prilagođavanja i u segmentima koji se odnose na ostale subjekte bankarskog sistema. Nadamo se i rješavanju pitanja usklađivanja ključnih zakona na nivou BiH s relevantnim zahtjevima i smjernicama iz EU. Svako odgađanje usklađivanja okvira za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti na nivou BiH nije prihvatljivo i izlaže nas značajnim rizicima. Naše aktivnosti će biti usmjerene na nastavak optimizacije u oblastima supervizije uz naglašene potrebe za nastavak digitalizacije procesa. Vidimo potrebu za dijalogom i dodatnim inicijativama koje su u vezi sa zaštitom korisnika finansijskih usluga. Praksa pokazuje potrebu za bržim rješavanjem otvorenih pitanja i uspostavljanjem pravila i u oblastima koje do sada nisu bile jasno ili dovoljno regulisane. Agencija za bankarstvo FBiH će zadržati svoju aktivnu ulogu i u saradnji s međunarodnim institucijama i regulatorima izvan BiH. Primjena najbolje prakse i standarda u oblastima regulative i supervizije ostaje naš zadatak u 2022. godini. Naši ciljevi se ne mijenjaju – jačanje stabilnosti bankarskog sistema, zaštita interesa građana i ekonomije.