Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH u intervjuu za magazin Start BiH: Ako iskoristimo sve raspoložive resurse, kriza može biti i razvojna šansa, 05.01.2021.

Agencije za bankarstvo FBiH nema previše u medijima što bi moglo da znači da radite kvalitetno?

- Uvijek napominjemo ključne ciljeve, očuvanje stabilnosti bankarskog sistema i zaštitu deponenata. Naš nastup u medijima je u skladu s ovim ciljevima. Prema potrebama, zahtjevima javnosti i medija, mi smo uvijek dostupni. Putem uspostavljenih kanala komunikacije nastojimo održati stalnu informiranost javnosti, relevantnih institucija, stručnih i poslovnih krugova. Naš pristup uspoređujemo i sa profesionalnim pristupom supervizorskih i regulatornih institucija izvan BiH.

Banke, i pored pandemije covid-19, imaju značajnu dobit – šta to znači za kompanije i stanovništvo?

- Banke i bankarski sistemi predstavljaju složene ekonomske sisteme. Potrebno je raspolagati širokim spektrom znanja i informacija da bi se u potpunosti razumjele dimenzije uspjeha i stabilnosti takvog sistema. Efekti trenutne situacije se ne mogu posmatrati „usko“ i u jednom trenutku. Iz ugla supervizora, kontinuirana i profitabilnost ukazuje na održivu stabilnost bankarskog sistema, a što je preduvjet za stabilnost cijele ekonomije. Za ekonomiste bi trebalo biti važno pratiti kretanja ostalih ključnih agregata, kredita, depozita i ukupne aktive, naročiti u periodu stabilizacije i oporavka od efekata pandemije. Ukoliko se dobit usmjerava na jačanje kapitala, to ima i dodatni značaj. Samoodrživ i profitabilan bankarski sistem je u interesu države, privrede i građana. Dodatno, pažnju moramo posvetiti i zaštiti korisnika finansijskih usluga, u što treba uključiti i pitanja društvene odgovornosti, finansijske inkluzije, pa čak i standardiziranja cijena određenih usluga. Ogovore na sve dileme trebamo tražiti u relevantnim direktivama i praksama EU. Profesionalci kažu da je naš bankarski sistem na zavidnom evropskom i svjetskom nivou? - Strateški ciljevi u radu Agencije odnose se na postizanje potpune usklađenosti za zahtjevima koji se primjenjuju u EU. Kroz saradnju sa regulatornim i supervizorskim institucijama iz EU, mi smo postigli zadovoljavajući stepen usklađenosti regulatornog i supervizorskog okvira, a što je potvrđeno i u procesu procjene ekvivalencije koji su sprovele europska regulatorna tijela. Mi se nadamo skoroj potvrdi statusa od strane Europske komisije. Usklađivanje sa EU je stalni zahtjev i fokus našeg rada, a što ima ključne efekte i na bankarski sistem. Prema našem mišljenju, Agencija za bankarsto FBiH je već dio europske mreže regulatora i supervizora, u punom kapacitetu. Zbog toga smo naročito ponosni.

Kako će se korona odraziti na bh. privredu?

- Već početkom 2020. godine moglo se procijeniti da će negativni ekonomski efekti pandemije biti značajni i dugoročni. Danas je potpuno jasno da će 2020. godina ostati zapamćena po dramatičnom padu ekonomske aktivnosti na globalnom nivou. Naša privreda se suočavala sa značajnim slabostima i prije nastanka trenutne krize. Dakle, šteta je očigledna i ogromna. Iz ovog razloga, pristup planiranju i provedbi mjera stabilizacije i oporavka mora imati dodatnu ozbiljnost. Naša institucija je kroz niz mjera dala dovoljno prostora bankama, privredi i nivoima vlasti za stabilizaciju i planiranje održivih modela koji će omogućiti oporavak privrede u 2021. godini. Privrednici, relevantna udruženja i nivoi vlasti trebaju se fokusirati na dodatne mjere kojima će se podržati dinamičan oporavak već početkom 2021. godine. Preduvjet za oporavak je i stabilizacija tržišta izvan BiH, za koja smo vezani. Ako iskoristimo sve raspoložive resurse, kriza može biti i razvojna šansa.

Kako će se korona odraziti na visinu kamata?

- Stimulativne mjere Europske centralne banke imale su za rezultat niske i negativne referentne kamatne stope i prije pandemije. Dodatne mjere koje su još uvijek aktuelne imaju za cilj oživljavanje ekonomske aktivnosti, ciljani nivo inflacije i likvidnost banaka u EU. Efekti se prenose i na naše tržište tako da početkom 2021. godine možemo očekivati zadržavanje nivoa kamatnih stopa. Dodatno, nivo kamatnih stopa na našem tržištu može ovisiti i o faktorima koji su lokalnog karaktera. Osim ponude i tražnje koja se odnosi na samo tržište novca, kamatne stope mogu varirati i zbog mogućeg pojačanog kreditnog rizika. Iz ovog razloga, uspješnost mjera koje se odnose na oporavak privrede može se odraziti i na nivo kamatnih stopa u narednim godinama.

Koliko je važan karensi bord (currency board)? Da li je moguće bez njega?

- Svjesni smo da postojanje ograničenja koja se vežu za ovaj aranžman isključuje mogućnosti upotrebe alata koji su na raspolaganju većini centralnih banaka. Uz prihvatanje složene strukture vlasti koju imamo u našoj državi, svaka promjena temeljnih principa dovela bi do dodatne neizvjesnosti. Trenutni aranžman isključuje i djelovanje politike na stabilnost valute. Iako je neutemeljeno nadati se brzom pristupu EU i eurozoni, valutni odbor može olakšati i posao naknadnog usklađivanja. Valutni odbor je i dalje najbolje rješenje. 

Šta možemo očekivati od banaka u 2021. godini (i privreda i stanovništvo)?

- Vjerujemo da će period intenzivnog oporavka privrednih aktivnosti nastupiti u prvoj polovini 2021. godine i tada će biti ključna uloga banaka u davanju podrške privredi. Izvjesno je da će i značajan broj privrednih subjekata i građana imati poteškoće kod normalizacije plaćanja. To će rezultirati i rastom udjela loših kredita. Prvi kvartal 2021. godine moramo iskoristiti za planiranje mjera koje će pomoći stabilizaciji, ali i rješavanju pitanja nekvalitetnih kredita.

Korisni savjeti Šta savjetujete građanima, firmama kada su u pitanju mjere uvedene zbog pandemije covid-19?

- Ako stvarno ne moraju, da ne idu prema mjerama. Mjere su privremenog karaktera, nastale kao rezultat nužde zbog svega što nam se desilo i namijenjene su isključivo za fizička i za pravna lica koji su direktno pogođeni koronom, imaju prekid poslovanja, ako su u pitanju firme, smanjen promet, ako su u pitanju fizička lica, imaju značajnije smanjenje prihoda u domaćinstvu. Dakle, ukoliko firma ili fizička lica procijene da mogu vraćati kredit, moj bi savjet bio da ne uzima te mjere, da se ne primjenjuju. Mjere, ako govorimo o moratoriju, znače suspenziju plaćanja glavnice i kamate. Međutim, za period dok se ne plaća, kamata se mora računati jer banke imaju trošak. Mi, niti bilo ko, nema zakonsku mogućnost da suspenduje obračun kamate za vrijeme moratorija. To kada bi država uradila, morala bi nadomjestiti bankama.

Postoje ljudi koji zaista ne mogu, nemaju od čega da žive, govorim i o firmama i o stanovništvu. Preporučujete li im novo zaduženje, dizanje kredita - ako je moguće to uopšte uraditi?

- Ako ljudi nemaju od čega da žive, zadnja stvar koja im treba je kredit. Te probleme ne možemo rješavati sa bankama niti ih može rješavati kreditnim zaduženjem. Ti problemi, ako ljudi nemaju od čega da žive, moraju se rješavati na drugi način. To ne mogu rješavati banke, to mora rješavati država. Prvo, ako nemaju od čega da žive, ako nema prihoda, ne može ni uzeti kredit. Teoretski, ne postoji mogućnost jer za bilo kakvo uzimaje kredita, mora se zadokumentovati da onaj ko uzima kredit ima mogućnost da taj kredit otplaćuje u budućnosti i da ne ugrozi egzistenciju domaćinstva. Kod izračuna kreditne sposobnosti banke moraju uvijek voditi računa o održavanju onih elementarnih troškova jedne porodice.

Je li ovo eldorado za mikrokreditne organizacije, ova situacija. Mali iznosi, visoka kamata, kratak rok otplate?

- Nema ovdje eldorada ni za šta. Mikrokreditne organizacije po prirodi bi trebalo da budu skoncentrisane na određene vrste djelatnosti, na određene kategorije društva koje su takve da im je potrebna pomoć mikrokredinih organzacija. Klijenti, kada se zadužuju, trebaju dobro da izanaliziraju efekte zaduženja. Prvo, zamolio bih sve klijente da se zadužuju na način da izanaliziraju ponude svih banaka. Nisu ni sve banke iste. Da izanaliziraju sve ponude mikrokreditnih organizacija. Nisu ni one sve iste. Kad analizirate ponudu, odnosno kada uzimate kredit morate znati da je to dugoročni brak koji će trajati. Kamata je samo jedan segment zaduženja, postoje i drugi troškovi koji se na prvu možda i ne vide. Dakle, prvo izanalizirati kod koga se uzima kredit. To ne treba da bude nešto što se uzima na brzinu. Ako se auto kupuje 10-15 dana moj je savjet da se i kredit shvata ozbiljno. Drugi savjet je da se krediti što je manje moguće koriste i uzimaju nenamjenski. Takvi krediti su dosta rizičniji za same klijente, a sa druge strane stvori se određena navika trošenja koja možda ostaje, a nije realna. Voditi računa o kamati, a to je kod stambenih kredita jako bitno - da li je kamata fiksna, da li je varijabilna. Možda varijabilna kamata koja je uglavnom vezana za euribor je u ovom momentu niža, a šta će se dešavati sa euriborom u nekom dužem periodu - niko ne može predvidjeti kakvo će biti kretanje kamatnih stopa u idućih 10, 15, 20 godina. A stambeni krediti su uglavnom na duži period, iznad 10 godina.

U kom slučaju se građani i privrednici mogu obratiti Agenciji za bankarstvo?

- Ukoliko utvrde da banka ili mikrokreditna organizacija, ili bilo koji subjekt bankarskog sistema krše propise koji su propisani od strane Agencije, krše zakon. Propisi se mogu naći na stranici Agencije.