Jasmin Mahmuzić direktor FBA u intervjuu za Bloomberg Adria: Neće se desiti značajniji rast kamata do kraja godine, 06.07.2022.

Bankarski sektor u Federaciji Bosne i Hercegovine je stabilan i održiv te ovi pokazatelji nisu značajno mijenjani tokom pandemije Covid-19, kaže u intervju za Bloomberg Adria Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstavo FBiH (FBA). ''Ranije uspostavljeni regulatorni zahtjevi i sprovedena usklađivanja dodatno su ojačala otpornost bankarskog sistema i kapacitete za upravljanje u kriznim periodima. Imali smo mogućnost djelovanja u toku pandemije, što je bilo od ključnog značaja za poticanje kreditne aktivnosti banaka i očuvanje kvalitete aktive'', ističe Mahmuzić.

Međutim, u prvom kvartalu ove godine, dešavanja na globalnom nivou i posljedice međunarodnih sankcija uvedenih finansijskim institucijama Ruske Federacije osjetile su se i na bankarskom tržištu FBiH. Vjerujemo da posljedice ''privremenog šoka'' iz prvog kvartala 2022. godine neće biti vidljive u polugodišnjim pokazateljima ''Neizvjesnost na tržištu i ograničavanje poslovne sposobnosti članica grupacije Sberbank, zbog propasti i likvidacije matične banke sa sjedištem u Austriji, imalo je efekte na prekid dugogodišnjeg trenda rasta depozita. Kao rezultat uspješno provedenih postupaka restrukturiranja banaka u BiH, vjerujemo da posljedice ''privremenog šoka'' iz prvog kvartala 2022. godine neće biti vidljive u polugodišnjim pokazateljima na nivou bankarskog sistema'', kaže Mahmuzić.

Govoreći o uticaju inflacije na bankarski sektor Mahmuzić ističe da dugoročno zadržavanje inflatornih pritisaka i efekti na platežnu sposobnost privrede i građana mogu dovesti do pogoršanja kvalitete kreditne aktive, i konačno, do realizacije kreditnih gubitaka.

''Izvori trenutnih inflatornih pritisaka su jasni. Svi se nadamo stabilizaciji prilika i to bi bilo dugoročno rješenje. Bezuvjetno, kao i u periodu pandemije, banke su dužne prilagoditi sistem upravljanja rizicima prema širokom spektru mogućih scenarija. Komponente makroekonomskih projekcija dio su modela kreditnog rizika. Umanjeni rast ili recesija dovode do rasta očekivanih kreditnih gubitaka i u dijelovima kreditnog portfolija koji se smatra ''zdrav ili pod dodatnom pažnjom''. Naš zahtjev prema bankama je stalno nadziranje uvjeta na tržištu i prilagođavanje trenutnim okolnostima. Banke su u mogućnosti dati potporu privredi i građanima, te održati potrebni nivo kreditne aktivnosti kako bi se umanjila ukupna šteta na ekonomiju i finansijski sistem. Važno je odgovorno postupanje i stalna komunikacija svih učesnika na tržištu'', pojašnjava Mahmuzić. S ciljem ublažavanja inflatornih pritisaka centralne banke širom svijeta pristupile su podizanju kamatnih stopa. Prvo povećanje kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke (ECB) očekuje su krajem jula, a drugo u septembru. S obzirom da se u našim bankama, kamatne stope na kredite pretežno vežu za EURIBOR, kamatnu stopu na evropskom novčanom tržištu, isto se može očekivati i rast kamata u BiH.

Mahmuzić ističe da ako se posmatra širi kontekst prilika i svrhe promjena monetarnih politika vodećih centralnih banaka, realizovane i nadolazeće promjene možemo smatrati ''zakašnjelom normalizacijom''.

''Moramo biti svjesni činjenice da održavanje snažnih monetarnih stimulansa i obaranje cijene novca nema dugoročni smisao. S druge strane, moramo biti svjesni i osjetljivosti privrede i građana na svaku najavljenu promjenu troškova, bez obzira da li se radi o novcu ili nekoj drugoj robi kojoj raste cijena. Uvažavajući dostupne informacije, za sada je izvjesno da će promjene referentnih i međubankarskih stopa pratiti postojeće i nove ciljeve ECB, barem do polovine 2023. godine. Stope će se kretati u rasponu od blago negativnih do dva posto, ovisno o ročnosti, a sve s ciljem da bi se vodeće ekonomije EU i eurozone vratile na ciljani nivo inflacije do dva posto, i da bi se održao privredni rast veći od dva posto. Svaki alternativni scenarij koji izlazi iz okvira ''2-2-2'' čini se štetnim ili nemogućim. U našem slučaju, ne postoje razlozi za značajne promjene nivoa kamatnih stopa u nastavku godine. Odnos ponude i tražnje za novcem je i dalje stabilan'', pojašnjava Mahmuzić.

Kada je riječ o očekivanjima u drugoj polovini godine, Mahmuzić kaže da neizvjesnosti na globalnom tržištu i inflacija ostaju ključni izazovi za sve kreatore makroekonomskih mjera u drugoj polovini godine. Također, domaći bankarski sistem ima kapacitet da nastavi biti podrška privredi i građanima. ''Poremećaji u lancima snadbijevanja ostaju dugoročni ili trajni, i u tome se mogu tražiti mogućnosti korištenja raspoloživih resursa unutar BiH za jačanje konkurentske pozicije. To može predstavljati veliku šansu za bolje strukturiranje trgovinske razmjene i jačanje ekonomske otpornosti BiH. Kapaciteti bankarskog sistema, unutar postojećeg regulatornog okvira, dovoljni su za nastavak podrške privredi i građanima, i prilagođavanje okolnostima koje bi mogle nastati u nastavku godine. Stabilnost sistema neće biti ugrožena i u slučaju daljnjeg pogoršanja prilika, ali su mogući pritisci kreditnog rizika naročito u 2023. godini. Smanjene stope rasta ili recesija ekonomija za koje smo vezani, ne mora nužno pogoršati makroekonomske pokazatelje BiH. Na kraju 2022. godine, i na početku 2023. godine, važno je zadržati nivo ekonomske aktivnosti, te dati dodatne poticaje za izbjegavanje recesije, što se odnosi i na stimulisanje kreditnog rasta u segmentima privrede koji imaju stratešku važnost'', zaključuje Mahmuzić.