Jasmin Mahmuzić direktor FBA u intervjuu za Klix: "Banke zbog pandemije trpe posljedice, visina kamata se ne može ograničiti" 29.09.2020.

"Kakvo je stanje u bankarskom sektoru nakon pola godine pandemije te kakve su projekcije za kraj ove godine i narednu?

Banke su suočene s ekonomskim posljedicama krize kao i ostali privredni subjekti. Ograničen kreditni rast i smanjen obim ostalih poslovnih aktivnosti svakako će imati za posljedicu smanjenje redovnih prihoda u ovoj i narednoj godini. Troškovi koji se odnose na očekivane kreditne gubitke će se povećati, kroz promjene makroekonomskih pretpostavki i kroz neizbježan rast nekvalitetne aktive. Prvi efekti su vidljivi na poslovnom rezultatu za prvih šest mjeseci u odnosu na isti period prethodne godine koji je manji za 42 posto. Stopa regulatornog kapitala zaključno sa 30.6.2020. je 18,2 posto i veća je za 0,3 procentna poena u odnosu na kraj 2019. godine. Dakle, najvažniji pokazatelj koji se odnosi na regulatorni kapital je stabilan i znatno iznad regulatornog minimuma od 12 posto. Prije nastanka krize naš bankarski sistem je bio vrlo likvidan i s visokom stopom adekvatnosti kapitala. Regulatorni zahtjevi bili su usmjereni na stalno jačanje i pripreme za moguće krizne situacije. Zahvaljujući takvom pristupu iz prethodnih godina mi smo danas u poziciji da možemo upravljati rizicima i donositi odgovarajuće mjere koje nisu ograničene samo na stabilnost bankarskog sistema, odnosno, možemo djelovati u cilju oporavka privrede i podrške građanima. Bilo bi neoprezno ustvrditi da se manji ili veći izazovi neće pojaviti, ali sistem kao cjelina neće biti ugrožen ni u slučaju produžene krize.

Kako ocjenjujete provedbu moratorija za kredite u svim finansijskim institucijama u FBiH, da li su iskustva potvrdila ispravnost donesenih odluka?

Nastala kriza je nametnula svoja pravila i potrebu za donošenjem brzih odluka. Mjere koje je propisivala Agencija su bile neophodne i u potpunosti su opravdane. Osim nastalih potreba privrede, građana i banaka, uvijek se moramo vratiti na zakonski okvir u kojem djeluju naše institucije, specifičnosti kreditno-monetarne politike, državno uređenje i aranžmani koji se ne mogu mijenjati. Bez obzira na pritisak krize, svaka odluka se donosi uz detaljne analize dostupnih informacija, projekcija i scenarija. U obzir se uzimaju smjernice i prakse dugih regulatora, a naročito iz EU. Odluke su uvijek temeljene na najboljim procjenama u tom trenutku. Konačno, ispravnost našeg pristupa će se cijeniti u narednim godinama. Iz današnje perspektive, svaka alternativa trenutnom pristupu bi imala manje efekte ili negativne posljedice. Mjere koje je propisala Agencija će povećati šansu za oporavak ekonomije i umanjenje negativnih ekonomskih efekata pandemije. Ukupni uspjeh će zavisiti i od aktivnosti ostalih institucija i nivoa vlasti u BiH, kao i od brzine kojom će se oporavljati tržišta za koja je vezana naša ekonomija.

Da li agencija i na koji način može ući u regulaciju kamatnih stopa te kako posmatrate da na tržištu imamo kredite koji se izdaju s kamatama od oko 30 posto?

Zakoni kojima je uređen rad agencije ne daju mogućnost ograničavanja nivoa kamatnih stopa od agencije. Reguliranje nivoa kamatnih stopa naizgled bi imalo smisla, ali se mora voditi računa o rizicima koji mogu biti vezani za pitanja slobode tržišta ili pravne posljedice. Fokus u radu agencije je na transparentnom iskazivanju i potpunoj informisanosti korisnika o stopama koje su predmet pojedinačnih ugovora. Svjesni smo da postoje razlike u ponudama subjekata bankarskog sistema, sadržaju i nivou kamatnih stopa. U praksi, ponuđena kamatna stopa varira ovisno o instituciji, specifičnostima proizvoda, rizicima koji se prihvataju kod samog kreditiranja i drugim faktorima. Kamatna stopa koju navodite kao primjer je ipak ekstremna, a velika većina korisnika ima mogućnost odabira cijene i strukture usluge. Prosječne kamatne stope su znatno niže. Ako uzmemo u obzir specifičnosti i rizike poslovanja u BiH, kao i efekte koji se prenose s drugih tržišta, može se očekivati zadržavanje okolnosti niskih kamatnih stopa u FBiH. S druge strane, ne treba zanemariti pritisak troškova kamata na privredu i građane. Osim mogućnosti administrativnog uređivanja kamatnih stopa, treba da se razmotre i drugi modeli podrške privredi i građanima. U FBiH imamo komercijalnu banku koja je u državnom vlasništvu te koja od vlasti dobija javna sredstva te ih koristi za kreditiranje.

Kako na to gledate u kontekstu uplitanja vlasti u tržišnu utakmicu?

Unutar važećeg regulatornog okvira, agencija ima isti pristup superviziji, neovisno o tome da li se radi o domaćem, stranom, državnom ili privatnom kapitalu. U praksi, značajan utjecaj na poslovne politike banaka ima vlasnik. Takvo djelovanje ne mora biti loše za tržište, a i u kontekstu prethodnog pitanja. Naša je preporuka da se pitanja vezana za strateško djelovanje ili ciljeve banaka koje su u vlasništvu naše ili drugih država postave vlasnicima. Činjenica je da trenutno na našem tržištu imamo manji broj banaka u kojim dominira direktno ili indirektno vlasništvo država. Jedna banka je u većinskom vlasništvu FBiH.Agencija kojom rukovodite regulator je bankarskog sektora.

Zašto na pragu 2021. godine, u eri digitalizacije, klijent kad prolazi kreditnu proceduru mora potpisati pravo "brdo" papira? Zašto je bankarski sektor, koji se diči svojom razvijenošću, toliko opterećen birokratijom?

Općenito, banke uspješno koriste savremena tehnološka rješenja kod uspostavljanja internih procesa i usluga za klijente. Digitalizacija je očigledna i donosi koristi za banke i klijente. Pored specifičnog regulatornog okvira koji se odnosi samo na banke i za koji tvrdimo da je u potpunosti usklađen s regulatornim okvirom EU, naše banke moraju uvažiti druge zakone i prakse poslovanja u našem okruženju. Kašnjenja u digitalizaciji dijela procesa i dokumentacije su bila izvan mogućnosti utjecaja agencije ili banaka. Udruženje banaka je u više navrata ukazivalo na neophodnost donošenja relevantnih zakona koji će za cilj imati dodatnu digitalizaciju usluga. Pojednostavljeno, potreban je dodatni napor da se digitalni dokument ili potpis prihvati kao pravno valjan, dokaziv, neporeciv ili dovoljan. To je pitanje promjene i primjene niza propisa na različitim nivoima, ali i pitanje prakse, kulture i prihvatanja od klijenata. Uklanjanje "brda" papira je širi problem na kojem moramo raditi svi.

Zašto banke npr. zanima da li je klijent član političke stranke te u kojem domu zdravlja se liječi, da li je zadiranje u privatne živote klijenata i da li one imaju zakonska prava da traže taj tip informacija?

Dio propisa koji uređuju rad banaka ne odnosi se samo na bankarski sistem ili agenciju. Principi iz direktiva EU koje se odnose na pranje novca preuzeti su u vidu državnog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Ovaj zakon zahtijeva identifikaciju i evidenciju politički eksponiranih osoba. Dakle, ne radi se o slobodnoj volji banaka. Odnos banke i klijenta mora biti dinamičan, dvosmjeran, a klijent ima pravo tražiti pojašnjenje svrhe i načina naknadne obrade svake informacije koju dostavlja banci. S druge strane, ne treba zanemariti odgovornost banke kod upravljanja rizicima i postupanja prema važećim zakonima koji nisu vezani samo za bankarsko poslovanje. Kada je riječ o svakom poslovnom odnosu, banka ima obavezu da prikupi i obradi informacije koje imaju svoju opravdanu svrhu.