FBA

Pitanja i odgovori vezano uz odluke Agencije
Ured FBA za informisanje | 03.04.2019

Zakon o bankama („Službene novine Federacije BiH”, broj: 27/17)

NAPOMENA:
Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine nije ovlaštena niti može tumačiti odredbe Zakona o bankama, ali kao institucija koja primjenjuje odredbe i vrši nadzor nad poslovanjem banaka daje svoje mišljenje o primjeni pojedinih odredbi Zakona o bankama.

1. Pitanje:
Što se podrazumijeva pod „kolateralom" u kontekstu člana 90. stav (2) Zakona o bankama?
Odgovor:
Pod „kolateralom“ u smislu primjene člana 90. stav (2) Zakona o bankama podrazumijeva se prvoklasni i kvalitetni kolateral definisan Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka („Službene novine FBiH“, broj: 85/11, 33/12, 15/13) član 14. tačka 9. i 10.

2. Pitanje:
Da li izloženost navedena u člana 90. Zakona o bankama uključuje izloženost prema bankama?
Odgovor:
Izloženosti banke imaju isti tretman kao i sve druge izloženosti uz primjenu izuzeća definisanih članom 11. Odluke o velikim izloženostima. U smislu povezanosti banaka, ista se tretira, kako prema jednoj banci, tako i prema grupi povezanih banaka i ne smije preći maksimalno dopušteno ograničenje od 25% priznatog kapitala banke. Izloženost prema bankama podliježu ograničenjima utvrđenim u članu 90. stav (1) Zakona o bankama s tim što se na tu izloženost ne primjenjuju odredbe u vezi kolaterala utvrđene u članu 90. stav (2) Zakona o bankama.

3. Pitanje:
Šta podrazumijeva iznos kredita naveden u članu 90. Zakona o bankama, odnosno da je to „izloženost" u smislu Odluke o velikim izloženostima ili bruto iznos ukupnog kreditno-garantnog potraživanja prema klijentu/Grupi?
Odgovor:
Imajući u vidu odredbe člana 90. stav 1. Zakona o bankama („Službene novine Federacije BiH” broj 27/17), pojam kredita u kontekstu stava (2) ovog člana, predstavlja ukupnu izloženost kreditnom riziku u skladu sa članom 2. tačkom nn) Zakona o bankama. Izloženost iz člana 90. Zakona o bankama se izračunava u skladu sa članom 4. Odluke velikim izloženostima („Službene novine Federacije BiH” broj 81/17), tj izračunava se po neto principu (nakon umanjenja ispravke ili RKG u zavisnosti šta je veće).

4. Pitanje:
Da li za svaku izloženost prema klijentima koji predstavljanju CBBIH, Vladu Federacije BiH, Vladu Republike Srpske i Vladu Distrikta Brčko treba osigurati suglasnost Nadzornog odbora, a u smislu člana 91. Zakona o bankama?
Odgovor:
Vezano za izloženosti prema Vladi BiH, Vladi FBiH, Vladi RS-a i Vladi Brčko Distrikta, a u kontekstu davanja prethodne saglasnosti nadzornog odbora banke za izloženosti banke koje bi mogle rezultirati velikom izloženošću banke, kao i za svako naredno povećanje izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica potrebna je prethodna saglasnost nadzornog odbora banke, dok za izloženost prema CBBiH nije potrebna saglasnost nadzornog odbora banke.

5. Pitanje:
Saglasno odredbama Zakona o bankama, da li je opravdano postojeće organizacione jedinice – npr. filijale, preimenovati u podružnice, a da organizacioni dijelovi - agencije i dr. ostanu pod istim nazivom kakvi su i ranije bili. Navedeno je u vezi sa klasifikacijom i hijerarhijskim odnosom između organizacionih dijelova banke.
Odgovor:
Saglasno odredbi člana 2. stav (1) tačka c) Zakona o bankama se navedi da je osnovni organizacioni oblik banke „podružnica“, a da su svi drugi organizacioni dijelovi zavisni od podružnice, pri čemu nije od suštinskog značaja kako će se niži organizacioni dijelovi banke nazivati (ekspoziture, šalteri, agencije itd.). Nazivi nižih organizacionih jedinica od podružnice i dalji hijerarhijski odnos trebaju biti određeni internim aktima banke.
Saglasno navedenom, nema smetnji da banka svoje postojeće organizacione jedinice – npr. Glavnu filijalu / filijalu preimenuje u Glavnu podružnicu / Podružnicu, a da pri tom ostavite naziv niže organizacione jedinice kako je ranije glasio – ekspozitura, agencija, šalter i sl.

6. Pitanje:
Da li se zaposlenici kompanija tretiraju kao članovi grupe povezanih lica u smislu člana 90. stav (2) Zakona o bankama.
Odgovor:
U smislu člana 90. stav (2) Zakona o bankama, zaposlenici se ne uključuju u grupu povezanih lica.
22.02.2018.

7. Pitanje:
Imajući u vidu da se supsidijarno lice pominje u odredbama Zakona o bankama, kao npr. nadležnost skupštine (čl. 45.), poslovi koje banka može obavljati (čl. 74.), ulaganja banke (čl. 94.), a navedeni pojam nije definisan Zakonom, traži se pojašnjenje pojma “supsidijarnog lica”.
Odgovor:
U kontekstu primjene odredbi Zakona o bankama, mišljenja smo da je supsidijarno lice banka u kojoj druga banka ima većinski udjel odnosno većinsko pravo odlučivanja.
12.07.2018.

8. Pitanje:
Odredbom člana 55. stav (1) tačka r) Zakona o bankama definisana je nadležnost nadzornog odbora za imenovanje internog revizora i glasi: “U skladu sa nadležnostima, nadzorni odbor banke: imenuje i razrješava sekretara banke, te imenuje i razrješava nosioce klјučnih funkcija u banci, predlaže eksternog revizora banke i imenuje internog revizora“.
Kako navedenom odredbom nije precizirano da li nadzorni odbor u skladu sa svojim nadležnostima imenuje samo glavnog internog revizora (npr. u banci glavni interni revizor obavlja funkciju direktora Direkcije interne revizije) ili je u nadležnosti nadzornog odbora imenovanje svih internih revizora.
Molimo za tumačenje odredbi citiranog člana.
Odgovor:
Interna revizija u banci predstavlja jedinstvenu funkciju, koju može obavljati jedna ili više osoba. U skladu sa članom 86. Zakona o bankama, banka je dužna da organizuje internu reviziju kao nezavisnu funkciju, pri čemu se pored nezavisnosti interne revizije treba osigurati kompetentnost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju poslova za koje je odgovorna. S tim u vezi, banka svojim aktima uređuje unutrašnji organizaciju, pri čemu je dužna obezbjediti nezavisnost interne revizije, kao organizacionog dijela, od funkcija u banci čije aktivnosti revidira.
Ukoliko je u organizacionom dijelu interne revizije zaposleno više osoba, bez obzira na naziv radnog mjesta, a koji samostalno obavljaju poslove interne revizije, iste je potrebno da imenuje nadzorni odbor banke, u skladu sa članom 55. stav (1) tačka r) Zakona o bankama.
31.08.2018.
 

Odluka o uključivanju posebnih uslova za ugovaranje dugoročnih nenamjenskih i zamjenskih kredita fizičkim licima u sistem upravljanja rizicima u banci („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Da li je kod nenamjenskih kredita koji su dijelom osigurani štednim depozitom prihvatljivo da ukupan iznos kredita prekorači maksimalno dopušteni iznos od 50.000,00 KM, dok neosigurani dio ne prelazi maksimum propisan Odlukom i kako izvještavati Agenciju u Obrascu NZK?
Odgovor:
U slučaju složenih kreditnih proizvoda koji su dijelom obezbijeđeni novčanim depozitom – štednjom, banke su dužne osigurati da neobezbjeđeni dio kredita ne prelazi propisana ograničenja u pogledu maksimalno dozvoljenog iznosa i roka.
U cilju postupanja po Odluci, banke bi trebale analizirati sve postojeće kreditne proizvode i prateće ugovore u cilju adekvatne identifikacije plasmana i/ili dijelova plasmana koji ulaze u obuhvat Odluke, poštujući princip “suština prije forme”, te obezbijediti sistemsko (IT) rješenje za njihovo praćenje, s ciljem kontrole i pravilnog izvještavanja Agencije.
Pri izvještavanju, banke su u Obrazac NZK dužne unijeti samo neobezbjeđeni dio plasmana.

2. Pitanje:
Da li su Odlukom obuhvaćeni nenamjenski krediti koje banka plasira obrtnicima?
Odgovor:
Iako se prema drugim propisima obrtnici tretiraju kao fizička lica, obrtnici nisu obuhvaćeni Odlukom, s obzirom da bi krediti obrtnicima po pravilu trebali imati određenu namjenu (za obrt) i biti po svojim karakteristikama sličniji kreditnim proizvodima za mikro/mala preduzeća.

3. Pitanje:
Da li u obuhvat Odluke ulaze prekoračenja po tekućim računima i izloženosti po osnovu kreditnih kartica/kartica sa odgođenim plaćanjem?
Odgovor:
Ograničenja iz Odluke se odnose na nenamjenske i zamjenske gotovinske kredite definisane članom 2. Odluke. Prema tome, prekoračenja po tekućim računima i izloženosti po osnovu kreditnih kartica/kartica sa odgođenim plaćanjem ne ulaze u obuhvat Odluke.

4. Pitanje:
U kojoj koloni u Tabeli 2 Obrasca NZK prikazati podatak o broju partije, s obzirom da se iznos pojedinačnog kredita raspoređuje u više kolona, prema preostalom roku dospijeća anuiteta?
Odgovor:
Iznos pojedinačnog kredita se u Tabeli 2 Obrasca NZK ne raspoređuje u kolone preostalog dospijeća prema amortizacionom planu kredita, nego se ukupan iznos kredita upisuje u odgovorajuću kolonu prema datumu dospijeća posljednjeg anuiteta, odnosno prema datumu konačnog dospijeća kredita.

5. Pitanje:
Da li banka može ugovarati nenamjenski i zamjenski kredit na način da kreditna partija koja se odobrava jednom korisniku može maksimalno iznositi 50 000 KM i rokom otplate od 10 godina ili da ukupna izloženost klijenta od strane banke po nenamjenskom i zamjenskom kreditu prema jednom klijentu može iznositi maksimalno 50 000 KM sa rokom otplate 10 godina?
Odgovor:
Ukupna izloženost po osnovu glavnice, po svim kreditnim partijama nenamjenskih i zamjenskih kredita koje ulaze u obuhvat Odluke, ne bi smjela preći iznos od 50.000,00KM. Banke ne mogu odobravati nove nenamjenske i zamjenske kredite klijentima kod kojih zatečena stanja po osnovu glavnice premašuju iznos od 50.000,00 (odobreno prije stupanja Odluke na snagu), odnosno trebaju osigurati opadajući trend izloženosti po ovom osnovu do konačnog usklađenja.

6. Pitanje:
Kako u okviru Tabele 2 Obrasca NZK ispravno prikazati nenamjenski kredit koji je ugovoren na duži period ali je zbog neplaćanja proglašen dospjelim u cjelosti?
Odgovor:
Navedene plasmane je potrebno prikazati u koloni sa preostalim rokom dospijeća do tri godine.

7. Pitanje:
Da li banka može plasirati kredit koji dospijeva u 120 anuiteta (10 godina), uz ugovoreni grace period od tri mjeseca?
Odgovor:
Banka ne može plasirati kredit koji dospijeva u 120 anuiteta (10 godina), uz ugovoreni grace period, bez obzira na period. Oganičenje maksmalnog roka na koji se može ugovoriti nenamjenski kredit i zamjenski gotovinski kredit (10 godina), odnosi se i na period kada klijent koristi kredit, a nije dužan otplaćivati glavnicu kredita (grace period).
22.02.2018.

8. Pitanje:
Da li podatke u Obrascu NZK treba prikazivati u bruto ili neto principu?
Odgovor:
Podatak o iznosu kredita obuhvaćenih odlukom je u obrascu NZK potrebno prikazati na bruto principu.
22.02.2018.

9. Pitanje:
Molimo za pojašnjenje vezano za tretman i ograničenja iznosa od 50.000,00 KM u slučajevima kada se odobrava namjenski kredit bez hipoteke (stambeni, robni, krediti za adaptaciju i sl.). Konkretno zanima nas da li namjenski kredit bez hipoteke ulazi u ukupnu izloženost definisanu članom 3. Odluke?
Odgovor:
Odlukom nije definisan tretman namjenskog kredita fizičkom licu bez hipoteke, iz čega proizilazi da se na na ovu vrstu plasmana Odluka ne primjenjuje.
Međutim, ukoliko banka klijentima odobrava namjenski kredit bez hipoteke, dužna je osigurati kontrolu namjenskog utroška sredstva, što isključuje mogućnost prenosa sredstava na račun klijenta, te u kreditnom dosjeu obezbijediti adekvatnu dokumentaciju koja potvrđuje utrošak u skladu sa unaprijed definisanom namjenom.
Istovremeno, banka je dužna poštivati važeća interna ograničenja po pitanju maksimalno dozvoljene ukupne kreditne izloženosti bez hipotekarnog obezbjeđenja. Banke koje nemaju navedeno ograničenje, uvažavajući apetit za preuzimanjem rizika, bi trebale definirati maksimalnu dozvoljenu ukupnu izloženost kreditnom rizku za jedno fizičko lice (uključujući sve kreditne izloženosti).
22.02.2018.

10. Pitanje:
Da li se odredbe Odluke odnose i na modifikacije/reprograme (npr. refinansiranje cjelokupnog duga, umetanje grace perioda s ciljem privremenog smanjenja otplate, produženje roka dospijeća u svrhu olakšice dalje otplate i dr.) koji se odobravaju klijentima koji imaju ili će imati finansijske poteškoće?
Odgovor:
Odredbe Odluke se odnose na nenamjenske kredite i zamjenske gotovinske kredite kako u okviru redovnog finansiranja klijenta fizičkih lica, tako i kod (re)finansiranja klijenata koji imaju finansijske poteškoće.
22.02.2018.

11. Pitanje:
Da li postojeće kredite prema klijentima sa finansijskim poteškoćama i čiji primarni izvori otplate nisu adekvatni za servisiranje postojećeg duga (shodno odrdbama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka), može reprogramirati primjenom rokova otplate dužih od 10 godina, kao i na kredite koji prelaze iznos od 50.000,00 KM?
Odgovor:
Ograničenja iz Odluke se odnose na sve zamjenske gotovinske kredite kako u okviru redovnog finansiranja klijenta fizičkih lica, tako i kod (re)finansiranja klijenata koji imaju finansijske poteškoće, izuzev na zamjenske gotovinske kredite odobrene u svrhu refinansiranja stambenih kredita, za što je banka osigurala dokaze o namjenskom inicijalnom utrošku sredstava.
12.07.2018.
 

Odluka o eksternoj reviziji i sadržaju revizije u banci („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Po kojim propisima će se obaviti revizija banaka za 2017. godinu, odnosno od kada se počinju primjenjivati odredbe Odluke o eksternoj reviziji i sadržaju revizije u banci?
Odgovor:
Revizija za finansijsku 2017. godinu, kao prelaznom periodu, će se obaviti po propisima koji su važili do donošenja Odluke o eksternoj reviziji i sadržaju revizije u banci, odnosno u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama ("Službene novine FBiH“, broj: 3/03) i Odlukom o minimumu obima, oblika i sadržaja programa i izvještaja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banaka („Službene novine Federacije BiH”, broj 48/12 – prečišćeni tekst), budući da je članom 250. Zakona o bankama („Službene novine FBiH“ broj: 27/17, u daljem tekstu: Zakon) navedeno da su banke dužne svoje poslovanje, organizaciju i opće akte uskladiti sa odredbama Zakona i propisima Agencije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona ili do 20.01.2018. godine.

2. Pitanje:
Da li i potpisnici revizorskih izvještaja banaka pod drugom supervizijom (Agencije za bankarstvo Republike Srpske, Hrvatske agencije za nadzor finansijskih usluga, Narodne banke Srbije i sl.) zadovoljavaju kriterije navedene u članu 2. tačka d) Odluke.
Odgovor:
Saglasno citiranom članu Zakona, odgovaramo da dva ovlaštena revizora sa važećom licencom koja vrše reviziju banaka moraju pojedinačno imati najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima revizije banaka, s tim da jedan od potpisnika finansijskog izvještaja pored navedenog iskustva mora biti i raniji potpisnik revizorskog izvještaja banke. Konkretno, potpisnici revizorskih izvještaja banaka pod drugom supervizijom zadovoljavaju kriterije navedenog člana, uz uslov da su mišljenja po revidiranim finansijskim izvještajima banaka data u skladu sa Međunarodnim Standardima Finansijskog Izvještavanja. Također, ovlašteni revizor sa važećom licencom mora biti usaglašen sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH, odnosno da posjeduje licencu izdatu od strane Federalnog ministarstva finansija-financija.

3. Pitanje:
Da li direktor društva za reviziju može biti strani državljanin i to bez zasnivanja radnog odnosa.
Odgovor:
Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine nije nadležna da davanje meritornog odgovora, te Vas upućujemo da odgovor potražite od Federalnog ministarstva finansija-financija, koje je nadležno tijelo za izdavanje licenci društvima za reviziju i ovlaštenim revizorima.

4. Pitanje:
Molimo za tumačenje člana 17. stav (7) Odluke o eksternoj reviziji i sadržaju revizije u banci, gotovo istovjetno članu 124. stav (2) Zakona o bankama.
Dilema se odnosi na sadržaj skraćenog oblika izvještaja revizora. Do stupanja na snagu novog Zakona o bankama i navedene Odluke, banke su na godišnjem nivou objavljivale obrasce Bilance stanja i Bilance uspjeha koje je propisivalo Ministarstvo Financija FBiH, odnosno objavljivale su formu AFIP obrazaca.
Koju formu treba objaviti za izvještavanje na 31.12.2017. godine, da li formu AFIP obrazaca ili Bilansu stanja i uspjeha iz izvještaja eksternog revizora?
Odgovor:
Obzirom na već okončane procese revizije po pitanju objave revizorskog izvještaja (forma bilanca stanja i bilanca uspjeha), te uzimajući u obzir da je Agencija već ranije objavila odgovor na svojoj službenoj web stranici da će se revizija za finansijsku 2017. godinu kao prelaznom periodu obaviti po starim propisima, te s tim u vezi odgovaramo da će objavu izvještaja za 2017. godinu izvršiti u formi AFIP obrazaca, odnosno u skladu sa odredbama Odluke o minimumu obima, oblika i sadržaja programa i izvještaja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banaka („Službene novine Federacije BiH”, broj 48/12 – prečišćeni tekst).
10.04.2018.
 

Odluka o kontrolnim funkcijama banke („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Članom 2. stav (3) Odluke o kontrolnim funkcijama banke predviđa uspostavu kontrolnih funkcija u skladu sa člankom 84. Zakona o bankama, odnosno u stavu (4) je predviđeno da samo funkcija interne revizije treba biti izdvojena u zaseban organizacijski dio, dok u stavu (5) definira da je banka dužna organizirati kontrolne funkcije na način da pokrije sve značajne rizike kojima jeste ili kojima bi banka mogla biti izložena u svom poslovanju. Smatramo da su odredbe člana 84. Zakona o bankama i člana 2. Odluke o kontrolnim funkcijama banke u koliziji sa članom 6. stav (2) Odluke o kontrolnim funkcijama banke, koji definira da: „Lica koja obavljaju poslove kontrolnih funkcija ne mogu biti lica povezana sa bankom, niti lica kod kojih postoji sukob interesa, kako bi se u obavljanju njihovih poslova osigurala nezavisnost i objektivnost. "
Ovaj zaključak proizlazi iz činjenice da je jedino za funkciju interne revizije predviđeno da mora imati zaseban organizacijski dio, a da kontrolne funkcije po svojoj prirodi ne znače organizacijski dio, nego poslove.
Uzevši u obzir navedeno smatramo da član 6. stav (2) Odluke o kontrolnim funkcijama banke treba prilagoditi članu 84. stav (4) Zakona o bankama, te u skladu s tim član 6. stav (2), predlažemo da glasi: „Banka je dužna uspostaviti kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa."
Kao dodatni argument navodimo i činjenicu da većina banaka već sada u svojoj organizaciji, a kroz nekoliko osoba kroz nekoliko organizacijskih dijelova ima pokrivene aktivnosti, odnosno poslove funkcije upravljanja rizicima.
Odgovor:
Odredbe Odluke o kontrolnim funkcijama banke nisu u koliziji sa odredbama članova Zakona o bankama koji regulišu kontrolne funkcije u bankama. Prilikom uspostave kontrolnih funkcija potrebno je da banka postupi u skladu sa članom 83. stav (4) Zakona o bankama, vezano za primjenu principa proporcionalnosti, pokrivanja svih značajnijih rizika, izbjegavanja sukoba interesa, uspostave direktne linije izvještavanja, osiguravanja adekvatnih resursa, kao i lica odgovornih za rad u kontrolnim funkcijama i članom 84. Zakona o bankama koji se odnosi na organizacijsku strukturu kontrolnih funkcija.

2. Pitanje:
Da li zaposlenici banke koji su angažovani na poslovima interne revizije i ovlaštenog lica za usklađivanje banke sa propisanim zahtjevima za aktivnosti protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti mogu biti angažmani na pola radnog vremena u banci, a drugu polovinu radnog vremena (na istim poslovima) u društvu supsidijara?
Odgovor:
Imajući u vidu odredbu člana 6. stav (2) Odluke o kontrolnim funkcijama banke („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17, u daljem tekstu: Odluka), kojom se navodi da „...lica koja obavlјaju poslove kontrolnih funkcija ne mogu biti lica povezana sa bankom, niti lica kod kojih postoji sukob interesa…“, te stav (13) istog člana Odluke u kojem se između ostalog navodi da „…zaposleni u organizacionoj jedinici interne revizije moraju biti angažovani u punom radnom vremenu u banci“, proizilazi da nije moguće da uposlenik banke obavlja navedene poslove u banci sa nepunim radnim vremenom.
22.02.2018.
 

Odluka o velikim izloženostima („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Da li velike izloženosti u smislu člana 5. Odluke o velikim izloženostima promatraju odvojeno CBBIH, Vladu Federacije BiH, Vladu Republike Srpske i Vladu Distrikta Brčko?
Odgovor:
U skladu sa članom 5. Odluke o velikim izloženostima, vrijednost velike izloženosti je neto izloženost (član 4. Odluke o velikim izloženostima), koja je jednaka ili prelazi 10% priznatog kapitala banke i predstavlja samo identifikator velike izloženosti za sve izloženosti banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica, neovisno o tome da li je to lice centralna ili entitetska vlada ili neko drugo pravno, odnosno fizičko lice.
Kao što je definisano članom 6. stavom (4) Odluke o velikim izloženostima, izloženosti banke prema Vladi BiH, Vladi FBiH, Vladi RS-a i Vladi Brčko Distrikta izračunavaju se zbirno i ne smiju prelaziti 300% priznatog kapitala banke. U navedeni zbir izloženosti ne ulazi izloženost prema CBBiH.

2. Pitanje:
Šta čini osnovicu velike izloženosti definirane čl. 5. Odluke o velikim izloženostima, a vezano za čl. 6. stav (1) iste Odluke i čl. 51. Odluke o izračunavanju kapitala banaka?
Odgovor:
Pitanje nije dovoljno jasno formulisano, ali ukoliko se misli na maksimalna ograničenja velike izloženosti iz člana 6. stava (1) u vezi sa članom 51. Odluke o izračunavanju kapitala banke, izloženosti prema jedinicama regionalne vlade ili lokalne vlasti definisane su kao izloženosti prema institucijama u skladu sa članom 51. stav (1) Odluke o izračunavanju kapitala i ograničene su na 25% priznatog kapitala banke. Izloženosti prema Vladi Federacije BiH, Vladi Republike Srpske i Vladi Distrikta Brčko ograničene su na 300% priznatog kapitala banke. Napominjemo da su stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Distrikta Brčko, kojima se u skladu sa članom 51. Odluke o izračunavanju kapitala banke dodjeljuje ponder rizika 0%, izuzete su od ograničenja u skladu sa članom 11. Odluke o velikim izloženostima.
Izloženosti prema vjerskim zajednicama tretiraju se kao izloženosti u skladu sa institucijama i imaju ograničenje od 25% priznatog kapitala.

3. Pitanje:
Da li pod ograničenje velike izloženosti (25% izloženosti priznatog kapitala nakon tehnika umanjenja kreditnog rizika) spadaju izloženosti prema CBBIH, Vladi FBiH, Vladi RS i Distriktu Brčko kojima nije dodijeljen ponder rizika 0% (izloženost u valutnoj klauzuli)?
Odgovor:
Izloženosti prema Vladi FBiH, Vladi RS i Distrikta Brčko kojima nije dodijeljen ponder rizika 0% spadaju pod ograničenja velikih izloženosti. Zbir izloženosti prema Vladi BiH, Vladi FBiH, Vladi RS-a i Vladi Brčko Distrikta u domaćoj valuti je ograničen na 300% priznatog kapitala banke u skladu sa članom 6. stav (4) Odluke o velikim izloženostima.
Izloženost prema CBBiH koje su denominovane u KM imaju ponder „nula“ i izuzete su od ograničenja u skladu sa članom 11. Odluke o velikim izloženostima („Službene novine Federacije BiH” broj 81/17).

4. Pitanje:
Da li se ograničenja velike izloženosti promatraju odvojeno ili skupno s aspekta ograničenja 300% priznatog kapitala?
Odgovor:
Izloženosti prema Vladi BiH, Vladi FBiH, Vladi RS-a i Vladi Brčko Distrikta izračunavaju se zbirno, u skladu sa članom 6. stavom (4) Odluke o velikim izloženostima i ograničene su na 300% priznatog kapitala banke.

5. Pitanje:
Što predstavlja izloženost banke saglasno članu 4. stav (6) Odluke o velikim izloženostima?
Odgovor:
U skladu sa članom 4. stav (6) Odluke o velikim izloženostima sve pobrojane transakcije u skladu sa navedenim brojem dana predviđenim za namirenje ne ulaze u izračun velikih izloženosti. Izloženost banke po navedenim transakcijama izračunava se na neto osnovi.

6. Pitanje:
Obzirom da je u članu 13. stav (1) alineja a) Odluke o velikim izloženostima uvedena opcija „može“, da li se isto odnosi na odabir opcije od slučaja do slučaja i da li će banka koristiti efekat zamjene ili je odabrani princip mandatoran za sve slučajeve.
Odgovor:
Član 87. Odluke o izračunavanju kapitala banke
U skladu sa gore navedenim članom banka može primjenjivati jednostavnu metodu finansijskog kolaterala, samo ako primjenjuje standardizirani pristup. Jednostavnom metodom priznaje se samo kolateral koji ima ročnu i valutnu usklađenost sa konkretnom izloženošću.
Složena metoda finansijskog kolaterala priznaje kolateral koji ima ročnu i valutnu neusklađenost uz korekcije koje se izračunavaju u skladu sa odredbama Odluke o izračunavanju kapitala banke.
Banka mora svojim internim aktima definisati koji metod priznavanja kolaterala će koristiti i isti mora primjenjivati na sve izloženosti.
Član 13. stav (1) alineja a) Odluke o velikim izloženostima
Riječ „može“ u navedenom članu je upotrebljena radi navođenja izuzetka u alineji a). Takođe ukoliko kolateral ima veći ponder rizika od neosigurane izloženosti, zamjena izloženosti kolateralom ne bi imala smisla.
02.02.2018.

7. Pitanje:
Da li se nekretnine smatraju kolateralom u smislu člana 14. tačke 10. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, a vezano za limit bjanko izloženosti od 5% za koji je korišten termin „kolateral“?
Da li u slučaju izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica koja prelazi 5%, a maksimalno 25% priznatog kapitala, dozvoljena neosigurana izloženost?
Koji je uslov za plasman neosigurane izloženosti do 5%, a koji do 25% priznatog kapitala?
Odgovor:
Pod „kolateralom“ u smislu primjene člana 90. stav (2) Zakona o bankama podrazumijevaju, između ostalih i nekretnine kao kvalitetni kolateral definisan Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka („Službene novine FBiH“, broj: 85/11, 33/12, 15/13) član 14. tačka 10. uz ispunjavanje svih navedenih uslova iz navedene odredbe.
Vezano za Vaše pitanje da li u slučaju izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica koja prelazi 5%, a max 25% priznatog kapitala dozvoljena neosigurana izloženost, treba voditi računa da odredba iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka više nije na snazi. Takođe, u Odluci o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka osnovicu je predstavljao osnovni kapital banke, a ne priznati kapital banke. Postojeća Odluka o velikim izloženostima poznaje jedino maksimalno dopušteno ograničenje od 25% priznatog kapitala banke, dok se prema ZoB-u najveći dopušteni iznos kredita koji nije osiguran kolateralom prema jednom licu ili grupi povezanih lica ne smije biti veći od 5% priznatog kapitala, a što je već pojašnjeno u prethodnim odgovorima na upite banaka. Napominjemo da banke ne poistovjećuju odredbe Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka sa odredbama Odluke o velikim izloženostima.
02.02.2018.

8. Pitanje:
Kod izračuna ograničenja velikih izloženosti koji se računa u odnosu na priznati kapital, da li se u obzir uzimaju nedostajuće rezerve za kreditne gubitke po regulatornim zahtjevima?
Odgovor:
U kontekstu pitanja izračunavanja velikih izloženosti i najviše dopuštenih izloženosti i uzimanja u obzir nedostajućih RKG, vrijednost izloženosti se izračunava u skladu sa članom 4. stavom 1. Odluke o velikim izloženostima. Nedostajuće rezerve za kreditne gubitke u kontekstu pitanja uzimat će se u obzir u skladu sa podzakonskim okvirom koji detaljnije reguliše ovu materiju.
22.02.2018.

9. Pitanje:
U kontekstu odredbi Odluke o velikim izloženostima (Poglavlje II Odluke), da li se transakcije sa odnosnom imovinom odnose na ulaganja banke u vlasničke udjele (dionice) i investicione fondove?
Odgovor:
Transakcije sa odnosnom imovinom odnose se na transakcije u obliku udjela ili dionica u investicijskim fondovima ili na osnovu drugih transakcija po kojima postoji izloženost banke prema odnosnoj imovini.
Banka je dužna procijeniti svaku transakciju (investicijski fond), njene odnosne izloženosti ili oboje, te je banka dužna osim procjenjivanja rizika koji proizilaze iz odnosnih izloženosti procijeniti i rizik koji proizilazi iz transakcije kao cjeline, a sve u cilju utvrđivanja da li izloženost predstavlja dodatnu izloženost.

Radi pojašnjenja navedenog, dostavljamo hipotetički primjer:
Banka A je plasirala 100 mil. KM u obveznicu emitiranu od strane fonda A. Imovina fonda A su obveznice emitirane od strane društva A (70%) i udjeli u fondu B. Fond B plasira sav svoj novac u obveznice emitirane od strane društva C.
U ovom kontekstu, banka A će izračunati svoje izloženosti kako slijedi:
- Transakcija (plasman u obveznicu emitiranu od strane fonda A) će se dodijeliti odnosnoj imovini fonda A. U tom smislu bi se 70 mil. KM dodijelilo društvu A i 30 mil. KM fondu B.
- Istovremeno, fond A također ima odnosnu imovinu (plasman u društvo C). Stoga bi banka A dodijelila svoju izloženost društvu C u iznosu od 30 mil. KM.
U ovoj transakciji:
- Plasman u fond A je „transakcija“.
- Plasmani fonda A u obveznice emitirane od strane društva A i u udjele u fondu B su „odnosna imovina transakcije“.
- Plasman fonda A istovremeno ima odnosnu imovinu (plasmani u obveznice emitirane od strane društva C).
- Stoga, dodjeljivanje 30 miliona KM društvu C znači da je banka A procijenila odnosne izloženosti prema transakciji (fond A) koja i sama ima odnosnu imovinu (fond B).
22.02.2018.

10. Pitanje:
Traži se detaljnije pojašnjenje grupe povezanih lica u smislu odredbi Zakona o bankama i podzakonskih akata Agencije, odnosno da li se zaposlenici kompanija tretiraju kao članovi grupe povezanih lica u kontekstu Odluke o velikim izloženostima.
Odgovor:
Povezana lica, odnosno grupa povezanih lica definisana je članom 2. tačkom u) Zakona o bankama, odnosno članom 2. tačkom b) Odluke o velikim izloženostima. Prilikom uspostavljanja međusobne povezanosti, a na osnovu ekonomske ili finansijske međupovezanosti, banke su dužne uzeti u obzir minimalno kvalitativne kriterije detaljnije navedene u Odluci o velikim izloženostima, koje predstavljaju poslovni odnos sa jednim ili više drugih ugovornih strana, a koji se ne smatra odnosom između kompanije i zaposlenika.
U skladu sa prethodno navedenim, zaposlenici kompanija se ne tretiraju se kao članovi grupe povezanih lica.
Međutim, to automatski ne mora značiti da postoji ekonomska ili finansijska međupovezanost, ukoliko banka može dokazati da jedna druga ugovorna strana može prevladati finansijske teškoće ili čak status neizmirenja obaveza te druge ugovorne strane, pronalaženjem alternativnih poslovnih partnera ili izvora finansiranja u odgovarajućem roku.
Napominjemo, da je utvrđivanje grupe povezanih lica dužnost i odgovornost banke i da svaki slučaj banka mora cijeniti zasebno uvažavajući odnos kontrole/ kontrolnog učešća i ekonomske i finansijske povezanosti, kao i da li se finansijske poteškoće mogu prenijeti između lica.
22.02.2018.

11. Pitanje:
Ukoliko je izloženost osigurana depozitom (finansijskim kolateralom), da li se iznos depozita upisuje u kolonu „(–) Materijalna kreditna zaštita osim efekta zamjene“ (kolona 300 u obrascu LE2) u skladu sa članom 12. Odluke o velikim izloženostima ili u kolonu „(–) Izuzeća“ (kolona 320 u obrascu LE2) u skladu sa članom 11. iste Odluke (tačka f)?
Odgovor:
Ukoliko je izloženost osigurana kolateralom u obliku gotovinskog pologa položenog u banku kreditora, pripadajuća izloženost se u obrascu LE2 raspoređuje u kolonu 320 „(–) Izuzeća“ u skladu sa članom 11. tačkom f) Odluke o velikim izloženostima.
12.07.2018.

12. Pitanje:
Da li se za izračun procenta u koloni „Od čega: % bankarske knjige“ (kolona 220 i 340 u obrascu LE2) koristi iznos „ukupne izloženosti“ (iznos ukupne aktive + vanbilans), iznos „ukupne aktive“ ili iznos sa pozicije „plasirani krediti“ iz bilansa stanja?
Odgovor:
Banka će za potrebe kolona 220 i 340 u obrascu LE2 „Od čega: % bankarske knjige“ koristiti iznos za izloženosti iz bankarske knjiga koja označava sve stavke aktive i vanbilansa banke koje nisu identifikovane kao pozicije knjige trgovanja.
12.07.2018.

13. Pitanje:
Ukoliko banka ima izloženost prema nekoj stranoj vladi (obveznice vlade), da li se ista treba uvrstiti u izvještaj (obrazac LE2, LE3), a onda iznos izloženosti upisati i u kolonu „(–) Izuzeća“ (kolona 320 u obrascu LE2) jer je ponder rizika 0% (u skladu sa članom 11. Odluke o velikim izloženostima)?
Ukoliko navedeno ne predstavlja ispravnu praksu, da li u tom slučaju kao drugu opciju navedenu izloženost uopšte ne treba prikazivati u navedenim obrascima izvještaja o velikim izloženostima?
Odgovor:
Ukoliko banka ima izloženost prema stranoj centralnoj vladi kojoj se u skladu sa članom 50. Odluke o izračunavanju kapitala banke dodjeljuje ponder rizika 0%, istu će izvjestiti u obrazac LE 2 u kojem se izvještavaju sve izloženosti prema grupama povezanih lica i pojedinačnim licima koje ne pripadaju grupi povezanih lica, odnosno u obrascu LE 3 u slučaju da ta izloženost pripada grupi povezanih lica. Navedeni iznos će banka u obrascu LE 2 rasporediti u u kolonu 320 „(–) Izuzeća“, obzirom da je navedenoj izloženosti dodijeljen ponder rizika 0% u skladu sa članom 11. Odluke o velikim izloženostima.
12.07.2018.
 

Odluka o poslovanju banke sa licima u posebnom odnosu sa bankom („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Molimo pojašnjenje na koji način da utvrdimo lica iz člana 2) v, tačka 8) Zakona o bankama i Odluke o poslovanju banke sa licima u posebnom odnosu sa bankom, kao i o izvještavanju koje je naloženo pomenutom Odlukom. Na koji način da banka izvještava o svim transakcijama, koje su to sve transakcije, odnosno da li banka ima obavezu izvještavanja o svim transakcijama predmetnih lica bez obzira da li su imali neke povlaštene uslove ili su uslovi identični kao u slučaju ostalih klijenata banke. Možemo li dobiti primjer?
Odgovor:
U vezi Odluke o poslovanju sa licima u posebnom odnosu sa bankom i načinom na koji banke izvještavaju o predmetnim transakcijama, predmetno izvještavanje se vrši u skladu sa članom 4. citirane Odluke, a u vezi sa čl. 2. i 3. iste Odluke. Naime, banka izvještava o pravnim poslovima iz kojih proizlaze poslovne transakcije s licima u posebnom odnosu a prema kojim je banka takvom transakcijom izložena u skladu sa članom 4. Odluke za sve transakcije i za transakcije iznad 1% iznosa priznatog kapitala, a prema obrascima koji su sastavni dio Odluke.

Odredbe članova predmetne Odluke su dovoljno jasni i precizni, te banka mora imati politike i procedure za navedene slučajeve poslovanja banke vezano za te transakcije.

Nadalje, članom 93. Zakona o bankama je propisano da banka u svom poslovanju ne može osobi u posebnom odnosu sa bankom odobriti uslove koji su povoljniji od uslova odobrenih drugim osobama koja nisu u posebnom odnosu sa tom bankom, odnosno nisu zaposleni u toj banci.

2. Pitanje:
Kako se računa izloženost kod limita (1% i 10%) definiranih Odlukom o poslovanju banke sa licima u posebnom odnosusa bankom. Da li je to bruto iznos ukupnog kreditno-garantnog potraživanja prema klinetu/Grupi umanjena za tehnike umanjenja kreditnog rizika.
Odgovor:
Banka za izloženosti banke prema fizičkim licima koja su u posebnom odnosu sa bankom iz člana 3. stava (1) tačke (g) Odluke računa na neto principu.
10.04.2018.
 

Odluka o izračunavanju kapitala banke („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Molimo za pojašnjenje odredbe člana 6. stav (3) Odluke o izračunavanju kapaitala banke.
Odgovor:
Odlukom o izračunavanju kapitala banke, članom 6. stav (3) propisano je da banka dobit koja je ostvarena u toku ili na kraju poslovne godine uključuje u stavke redovnog osnovnog kapitala ako je revidirana od strane nezavisnog vanjskog revizora i ukoliko je nadležni organ banke donio formalnu odluku o raspodjeli dobiti.
Međutim, banka može gore navedenu revidiranu dobit uključiti u redovni osnovni kapital i prije nego što Skupština banke donese formalnu odluku o raspodjeli ukoliko dobije prethodnu saglasnost Agencije.
Za dobijanje saglasnosti Agencije potrebno je da banka dostavi dokaz da je dobit revidirana od strane vanjskog revizora koji je dobio saglasnost Agencije i da je dobit umanjena za sve predvidive troškove i dividendu koja je predviđena da se isplati (npr. porezi, ostali troškovi koje propiše Agencija, vrijednosna usklađivanja i sl, bonusi koji se isplaćuju u vrijednosne papire banke se ne odbijaju).

2. Pitanje:
Član 39. Odluke o izračunavanju kapitala banke propisuje da zaštitni sloj za očuvanje kapitala banka mora održavati u obliku redovnog osnovnog kapitala u iznosu od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku. Da li se taj zaštitni sloj dodaje na stopu redovnog osnovnog kapitala ili na stopu regulatornog kapitala?
Odgovor:
Odlukom o izračunavanju kapitala banke, član 34. stav (1) propisano je da banka mora u svakom trenutku ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:
1) stopu redovnog osnovnog kapitala od 6,75%;
2) stopu osnovnog kapitala od 9%;
3) stopu regulatornog kapitala od 12%.

Članom 39. stav (1) Odluke propisana je obaveza banci da održava zaštitni sloj za očuvanje kapitala kao regulatorni kapital koji banka mora održavati u obliku redovnog osnovnog kapitala u iznosu od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku. Zaštitni sloj za očuvanje kapitala u skladu sa članom 39. stav (2) Odluke sastoji se samo iz stavki redovnog osnovnog kapitala nakon ispunjenja stope redovnog osnovnog kapitala od 6,75% i ne može se koristiti za održavanje stope osnovnog i stope ukupnog kapitala.

3. Pitanje:
Član 40. stav 3. Odluke navodi kako Agencija može odrediti stopu zaštitnog sloja kapitala za sistemski značajnu banku u visini od 0% do 2% ukupnog iznosa izloženosti riziku. Kada će Agencija objaviti stopu zaštitnog sloja kapitala za pojedinu banku, i na koju kategoriju kapitala će se ista dodavati, na osnovni ili regulatorni kapital? Da li će Banke i dalje imati obvezu raditi sve spomenute planove?
Odgovor:
Da bi se odredile stope znaštitnog sloja kapitala za sistemski zanačajne banke potrebno je da se ispune uslovi koji su propisani članom 141. Zakona o bankama.
Plan za očuvanje kapitala banke iz člana 42. Odluke o izračunavanju kapitala banke nije kontinuirana obaveza banke. Banka sačinjava plan za očuvanje kapitala u skladu sa zahtjevima iz člana 42. Odluke o izračunavanju kapitala banke, samo u slučaju ako ne ispunjava zahtjev za održavanje zaštitnih slojeva za očuvanje kapitala iz člana 39. Odluke o izračunavanju kapitala banke.

4. Pitanje:
U smislu finansijskih instrumenta koji se priznaju u regulatorni kapital, u koju kategoriju regulatornog kapitala se priznaju prioritetne nekumulativne dionice?
Odgovor:
Pojedinačni finansijski instumenti ne mogu se smatrati instumentima regulatornog kapitala samo po osnovu naziva instrumenta, ne ulazeći u samu suštinu, odnosno moraju da ispunjavaju uslove koji su propisani odredbama Odluke o izračunavanju kapitala banke.

U skladu sa novim regulatornim okvirom, odnosno Zakonom o bankama član 227. stav 1, odnosno Odlukom o izračunavanju kapitala banke član 7. stav (1) tačka h) alineja 1) prioritetne nekumulativne dionice se ne mogu priznati kao instrument redovnog osnovnog kapitala.

Prioritetne kumulativne dionice osim prethodno navedenog za nekumulativne, ne ispunjavaju ni uslove iz člana 16. stav (2) tačla l) alineja 3) za priznavanje kao instrumenta dodatnog osnovnog kapitala.

Zakon o privrednim društvima, ne poznaje kumulativne i nekumulativne prioritetne dionce, već samo prioritetne dionice. Imajući u vidu odredbe člana 208. Zakona o privrednim društvima, u kojima su sadržane odredbe prava prioritetnih dionica, po ovom osnovu sve priortetne dionce ne bi zadovoljile uslove iz člana 7. stav (1) tačkom h) alineja 1) i člana 16. stav (2) tačka l) Odluke o izračunavanju kapitala banke da bi bile priznate kao instrumenti redovnog osnovnog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala.
Banka prilikom priznavanja određenih instrumenata kapitala, mora izanalizirati karakteristie tog insturmenta u kontekstu ispunjavanja uslova iz Odluke o izračunavanju kapitala banke, kao i drugih zakonskih odredbi (Zakona o bankama, Zakona o privrednim društvima, Zakona o vrijednosnim papirima i dr.) a koji su vezani ili se određuje neka od karakteristika instrumenta kapitala. Takođe, banka u skladu sa zakonskim rješenjima, a nakon izvršene analize može poduzeti aktivnosti oko konvertovanja određenih instrumenata kapitala u cilju usklađivanja sa odredbama Odluke o izračunavanju kapitala banke u pogledu priznavanja instrumenata kapitala kao instrumenta redovnog ili dodatnog osnovnog kapitala.

5. Pitanje:
Vezano za član 75. stav (5) Odluke o izračunavanju kapitala banke, a obzirom na različita tumačenja primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika, molimo za Vaš stav o ispravnoj primjeni CRM tehnika na primjeru u nastavku (složena metoda finansijskog kolaterala):
1) Izloženost prema privrednim društvima = KM 30.000,00
2) Kolateral:
a) Cash depozit = KM 30.000,00 sa ročnom neusklađenošću ( prilagođena vrijednost KM 0,00);
b) Hipoteka tržišne vrijednosti KM 200.000,00 ( vrijednost nakon primjene haircuta KM 140.000,00). Vlasnik nekretnine živi u istoj.

Na koji način će banka rasporediti navedenu izloženost i primijeniti tehnike smanjenja kreditnog rizika.
Odgovor:
Banka mora odlučiti koju će metodu CRM-a koristiti, jednostavnu ili složenu metodu finansijskog kolaterala u zavisnosti od portfolija banke, odnosno da li u portfoliju banke preovladava ročna i valutna neusklađenost između izloženosti i kolaterala ili ne. Napominjemo da banka ne može istovremeno koristiti obje metode finansijskog kolaterala. Banka mora za svakog komitenta prvo odrediti u koju vrstu izloženosti spada (prema stablu odlučivanja iz pripadajućeg Uputstva), pa tek onda uzeti u obzir CRM tehnike. Vezano za vaš primjer, treba napomenuti, da se nekretnine ne mogu koristiti kao priznata tehnika smanjenja kreditnog rizika prema standardiziranom pristupu, već samo prema IRB pristupu, tako da ćete u navedenom primjeru, izloženost svrstati u „Izloženosti obezbijeđene nekretninama“. Iz primjera se može zaključiti da se radi o stambenoj nekretnini i u slučaju da zadovoljava sve uslove navedene u članu 60. Odluke o izračunavanju kapitala banke, navedenoj izloženosti će se dodijeliti ponder rizika 50%. Dalje, s obzirom da je izloženost osigurna depozitom sa ročnom neusklađenošću, banka neće moći koristi jednostavnu metodu finansijskog kolaterala, odnosno ukoliko koristi složenu metodu finansijskog kolaterala, dužna je postupiti u skladu sa članom 88. „Složena metoda finansijskog kolaterala“ Odluke o izračunavanju kapitala banke, odnosno prilagoditi vrijednost kolaterala za dospjeće kreditne zaštite i izloženosti.
02.02.2018.

6. Pitanje:
Vezano za član 59. stav (1) alineja c) Odluke o izračunavanju kapitala banke, banka je dostavila sljedeći primjer:
Kompanija A, kompanija B, te vlasnik ovih kompanija i supružnik imaju izloženost u banci. Takođe i zaposlenici ovih kompanija imaju izloženost u istoj banci (15 zaposlenika, svaki sa pojedinačnom izloženošću od 50.000,00 KM). Vlasnik i supružnik obje kompanije imaju izloženost: vlasnik = 255.000,00 KM, dok supružnik = 290.000,00 KM.
Da li će banka u ovom slučaju kompaniju A, kompaniju B, vlasnika i supružnika svrstati u izloženost prema privrednim društvima, a uposlenike ovih kompanija svrstati u izloženost prema stanovništvu?
Odgovor:
Banka će 15 zaposlenika kompanija A i B rasporediti u izloženosti prema stanovništvu i dodijeliti ponder rizika 75%.
Obzirom da vlasnik i supružnik imaju izloženost preko 250.000,00 KM, ali su i dalje fizička lica, banka će iste rasporediti u izloženosti prema stanovništvu, s tim da će im dodijeliti ponder rizika 100%.
Obzirom da niste naveli iznos izloženosti za kompaniju A i B, ne znamo da li se radi o malim i srednjim privrednim društvima ili o velikim privrednim društvima. U skladu sa navedenom podjelom banka će iste rasporediti:
1. u izloženosti prema privrednim društvima ukoliko se radi o velikom privrednom društvu;
2. u izloženosti prema stanovništvu ukoliko se radi o malom ili srednjem privrednom društvu.
Napominjemo da se za potrebe svrstavanja izloženosti u ponder rizika 75% uzima u obzir iznos koji klijent duguje banci (ne uključuju se vanbilansne stavke npr. iznos kredita koji nije iskorišten).
02.02.2018.
Ispravka 02.10.2018.

7. Pitanje:
Članom 6. stav (3), tačka b) Odluke o izračunavanju kapitala banke, kao jedan od tri uslova za priznavanje dobiti u redovan osnovni kapital propisuje se dokumentacija koju banka dostavlja Agenciji. U kojoj formi se dokumentacija dostavlja Agenciji, da li u obliku izjave, odluke ili će se propisati neka posebna forma?
Odgovor:
Agencija nije propisala posebnu formu dokumentacije koju banka dostavlja Agenciji za priznavanje dobiti u redovni osnovni kapital u skladu sa članom 6. stav (3) Odluke o izračunavanju kapitala banke, uz obavezu da banka formu dokumentacije i način dostavljanja dokumentacije uskladi sa svojim internim aktima, da treba biti pravno valjana. U kotekstu upita, za Agenciju nije prihvatnjiva forma izjave ili sl. Ukoliko se ukaže potreba za propisivanjem, Agencija će naknadno utvrditi formu dostavljanja navedene dokumentacije.
22.02.2018.

8. Pitanje:
Članom 34. stav (4) tačka b) Odluke o izračunavanju kapitala banke, banke množe kapitalni zahtjev iz stava (3) ovog člana, tačke: b), c) i d) sa 12,5. Da li je ovo greška i da li bi trebalo stajati 8,33 (1/12*100)?
Odgovor:
U članu 34 stav (4) Odluke je propisano da banka množi kapitalne zahtjeve za pozicijski rizik, velike izloženosti koje prekoračuju ograničenja definisana Odlukom o velikim izloženostima, valutni rizik, rizik namirenja, robni rizik i operativni rizik sa 12,5. Navedeno ne predstavlja procenat, nego broj koji je utvrđen na nivou Europske unije, članom 92. stav (4) tačka b), Uredbom (EU) br. 575/2013 Evropskog parlamenta i Vijeća od 26. juna 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, (Službeni list EU L 176/2013).
22.02.2018.

9. Pitanje:
Članom 34. stav (5) Odluke o izračunavanju kapitala banke, propisuje se da su nedostajuće rezerve za kreditne gubitke po regulatornim zahtjevima predmet regulatornih usklađenja. Da li se nedostajuće rezerve za kreditne gubitke po regulatornim zahtjevima smatraju odbicima od dodatnog osnovnog kapitala ili odbicima od dopunskog kapitala? Novim COREP obrascima treba tačno definisati gdje prikazati ovu odbitnu stavku.
Odgovor:
U skladu sa članom 145. stav (3) Odluke, Agencija je donijela Uputstvo za popunjavanje izvještaja banke o regulatornom kapitalu, kreditnom, operativnom i tržišnom riziku i stopi finansijske poluge, koje je dostavljeno bankama i dostupno na web stranici Agencije. Navedeno Uputstvo sadrži pripadajuće izvještajne obrasce, kao i sve informacije neophodne za primjenu predmetne Odluke i izradu izvještaja banke. Prema Uputstvu (veza član 34. stav (5) predmetne Odluke), banka u Obrascu KA1 – Regulatorni kapital (C 01.00) u redu /poziciji 978 - ID broj 1.2.13 – Elementi ili odbici od dopunskog kapitala-ostalo, iskazuje nedostajuće rezerve koje su rezultat razlike između obračunatih regulatornih rezervi za kreditne gubitke i iskazanih ispravki vrijednosti. Ukoliko banka nema dovoljno dopunskog kapitala da pokrije cijeli iznos nedostajućih RKG, razliku će prikazati na poziciji 748 - Elementi ili odbici od dodatnog osnovnog kapitala - ostalo, odnosno 529 - Elementi ili odbici od redovnog osnovnog kapitala -ostalo.
22.02.2018.

10. Pitanje:
Da li se pod državama članicama (kako se to npr. navodi u članu 50 stav (4) Odluke o izračunavanja kapitala) misli na članice Evropske Unije.
Odgovor:
U predmetnoj Odluci se pod terminom “države članice” podrazumijevaju države članice Evropske unije.
22.02.2018.

11. Pitanje:
Molimo tumačenje šta je sa institucijama koje nisu obuhvaćene iz člana 54. Odluke o izračunavanja kapitala, da li se tada primjenjuje ponder u skladu sa članom 56., odnosno 57. Odluke, u zavisnosti da li postoji kreditna procjena za instituciju.
Odgovor:
Izloženosti prema institucijama za koje postoji kreditna procjena odabranog ECAI-a ponderišu se u skladu s članom 56. Odluke o izračunavanju kapitala banke, dok se izloženosti prema institucijama za koje ne postoji kreditna procjena odabranog ECAI-a ponderišu se u skladu sa članom 57. predmetne Odluke
22.02.2018.

12. Pitanje:
U kontekstu tumačenja i primjene odredbi Odluke o izračunavanju kapitaka banke, da li se državne škole, fakulteti, domovi zdravlja, bolnice i klinički centri, dječiji vrtići i dr. definišu kao javni sektor ili kao regionalna vlada?
Odgovor:
U članu 2. tačkama v) i w) Odluke o izračunavanju kapitala banke su definisani pojmovi “Subjekti javnog sektora” i “Regionalne vlade i lokalne vlasti”.
Napominjemo da bi se navedene izloženosti mogle rasporediti u gore pomenute kategorije, banka je dužna pregledati dokumente o registraciji iz koji bi se trebalo zaključiti da li su ti subjekti profitna ili neprofitna pravna lica, ko ih je osnovao i koje tijelo garantuje za njihove obaveze, odnosno da li se navedeni organi i tijela finansiraju iz budžeta vlasti iz alineja 1) do 4) člana 2. stav (1) tačke v) Odluke o izračunavanju kapitala banke.
22.02.2018.

13. Pitanje:
Da li se banka, za potrebe procjene vrijednosti nekretnina za izloženosti koje prelaze iznos od 1 milion KM ili čine više od 5% regulatornoga kapitala banke, može koristiti statističkim metodoma ili je neophodna procjena nezavisnog procjenitelja, a u vezi je sa članom 60. stav (5) tačka b) alineja 2) Odluke o izračunavanju kapitala banke?
Odgovor:
U skladu sa navedenim primjerom, a za izloženosti koje prelaze iznos od 1 milion KM ili čine više od 5% regulatornoga kapitala banke, banka je dužna dobiti procjenu ovlaštenog nezavisnog procjenitelja u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banke. Za dalje praćenje vrijednosti nekretnine do naredne procjene od strane nezavisnog procjenitelja, banka se može koristiti statističkim metodoma, koja ne isključuje procjenu ovlaštenog nezavisnog procjenitelja svake tri godine.
22.02.2018.

14. Pitanje:
Da li se za izloženosti koje se raspoređuje u nekoliko kategorija, pripadajuće ispravke vrijednosti raspoređuju u kategoriju izloženosti koja nosi veći ponder, obzirom da je Agencija potvrdno odgovorila na navedeno pitanje u komentarima bankarskog sektora koji se odnosio na provođenje Studije kvantitavnog uticaja - QIS u Bosni i Hercegovini.
Odgovor:
U slučaju da se izloženost raspoređuje u nekoliko kategorija izloženosti, pripadajuće ispravke vrijednosti raspoređuju se u kategoriju izloženosti koja nosi veći ponder.
22.02.2018.

15. Pitanje:
Vezano za dopis Agencije br. 10-179/17 od 20.01.2017. godine u kojem se za potrebe QIS-a navodi „Kod razvrstavanja klijenata u kategorije, izloženost se posmatra na nivou grupe povezanih lica", potrebno je dati pojašnjenje i potvrdu za isto.
Odgovor:
Kako bi se osigurala dosljedna kategorizacija izloženosti u različite kategorije izloženosti, u skladu sa članom 48. Odluke o izračunavanju kapitala banke, primjenjuje se sljedeći redoslijed:
a) u prvoj fazi, inicijalne izloženosti prije faktora konverzije raspoređuju se u odgovarajuću kategoriju izloženosti (inicijalnu) iz člana 48. Odluke o izračunavanju kapitala banke, ne dovodeći u pitanje posebni tretman (pondere rizika), koji svaka specifična izloženost dobiva u okviru dodijeljene kategorije izloženosti.
b) u drugoj fazi, izloženosti se mogu ponovo rasporediti u druge kategorije izloženosti zbog primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika sa efektima zamjene za izloženosti (npr. garancije, jednostavna metoda finansijskog kolaterala) preko priliva i odliva.
Radi adekvatne kategorizacije izloženosti, banka će koristiti stablo odlučivanja o načinu raspoređivanja inicijalne izloženosti prije primjene faktora konverzije u kategorije izloženosti prema standardiziranom pristupu u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banke, a kako je navedeno u Uputstvu za popunjavanje izvještajnih obrazaca za kapital i kapitalne zahtjeve iz Stuba 1 i 2 i finansijsku polugu. Banka je dužna svaku izloženost rasporediti u konkretnu kategoriju izloženosti i dodijeliti joj pripadajući ponder rizika u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banke.
28.02.2018.

16. Pitanje:
Šta se podrazumijeva pod pojmom »opšte ispravke vrijednosti« u smislu MSFI 9?
17. Pitanje:
Šta bi trebalo uzimati u obzir prilikom izračuna pozicije “opšti ispravci vrijednosti za kreditni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom”, koja čini stavku dopunskog kapitala i time direktno utiče na iznos regulatornog kapitala i stope kapitala (KA1 – regulatorni kapital)? Misli li se na iznos obračunatih RKG za A kategoriju za bilans i vanbilans, ali najviše do 1,25% rizikom ponderisane aktive za kreditni rizik ili se misli na iznos ispravke vrijednosti obračunate po MSFI za potraživanja A kategorije?
Da li se u poziciji ukupne bruto rezervacije, koje ispunjavaju uslove za uključivanje u dopunski kapital (KA4 – Bilješke), prikazuju ukupne obračunate RKG za A kategoriju ili ispravke vrijednosti po MSFI 9 za potraživanja A kategorije.
Da li se prilikom izračuna pozicije 1.2.6. - Opšti ispravci vrijednosti za kreditni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom, 1,25% posmatra u odnosu na ukupan rizik aktive (zbir kreditnog, operativnog i tržišnog rizika) ili samo u odnosu na iznos izloženosti kreditnom riziku?
Odgovor na 16. 17. pitanje:
Prilikom izračuna pozicije red 920 - Opšti ispravci vrijednosti za kreditni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom, Obrasca KA1-Regulatorni kapital (C 01.00), banka uzima u obzir, a u skladu sa članom 22. stav (1) tačka c) Odluke o izračunavanju kapitala banke, ispravke vrijednosti po međunarodnim standardima.
U Obrascu KA4-Bilješke (C 04.00) banka u red 180 unosi iznos izloženosti ponderisan rizikom za izračun gornje granice koja se priznaje kao dopunski kapital.
Za potrebe izračuna 1,25% opštih ispravki vrijednosti za kreditni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom, uzima se u obzir iznos izloženosti kreditnom riziku, odnosno red 050 Obrasca KA2-Kapitalni zahtjevi (C 02.00).
10.04.2018.

Dopuna odgovora:
Sve ispravke vrijednosti za kreditni rizik koje banka formira u skladu sa MSFI 9 su posebne ispravke vrijednosti za kreditni rizik i to ne samo za stage 2 i 3 nego i za finansijsku imovinu u stage 1 i u skladu sa tim nisu stavke dopunskog kapital.
Banka je dužna da istovremeno, u skladu sa važećom Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, formira i održava ORKG za A kategoriju za bilans i vanbilans. Ovako obračunate ORKG, dok je na snazi važeći regulatorni zahtjev, banka može uključiti u izračun dopunskog kapitala u skladu sa prethodno navedenim ograničenjem, do 1,25%
18.04.2018.

18. Pitanje:
Da li se pozitivne i negativne revalorizacijske rezerve prikazuju u neto iznosu na poziciji akumulirana ostala sveobuhvatna dobit ili se razdvajaju na posebne pozicije (red 529 i 978)?
Odgovor:
Revalorizacione rezerve se prikazuju u neto iznosu na poziciji reda 180 (pozitivne ili negativne). U navedenu poziciju, banka treba uključiti sveobuhvatnu dobit koja je rezultat naknadnog vrednovanja finansijskih instrumenata koji su u skladu sa MSFI 9 klasifikovani u kategoriju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, kao i revalorizacione rezerve koje su rezultat izračuna umanjenja za kreditni rizik za tu imovinu u skladu sa MSFI 9.
10.04.2018.
Ispravka 02.10.2018.

19. Pitanje:
Nedostajuće RKG se prikazuju kao odbitna stavka od dopunskog kapitala u skladu sa Uputstvom za popunjavanje izvještaja. Međutim, u slučaju da banka nema dovoljno dopunskog kapitala, da li se nedostajuće RKG prikazuju u potpunosti kao odbitna stavka od osnovnog kapitala ili se prikazuju kao odbitna stavka dopunskog kapitala do visine istog, a preostali dio kao odbitna stavka redovnog osnovnog kapitala? Banka nema dodatni osnovni kapital.
Odgovor:
Za postavljeno pitanje pogledati odgovor Agencije, koji je objavljen pod rednim brojem 9. ove iste skupine odgovora.
10.04.2018.

20. Pitanje:
Jesu li sve banke obavezne da održavaju zaštitni sloj za očuvanje kapitala u iznosu 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku i da taj iznos prikazuju u obrascu KA4 – Bilješke?
Odgovor:
Sve banke su obavezne da održavaju zaštitni sloj za očuvanje kapitala u skladu sa članom 39. Odluke o izračunavanju kapitala banke i da isti iskazuju na poziciji 750 Obrasca KA4-Bilješke (C 04.00).
10.04.2018.

21. Pitanje:
Kada je u pitanju član 61. predmetne Odluke, a u vezi je sa statusom neizmirenja obaveza, prilikom izrade QIS studije odgovoreno je da: „kod određivanja pondera 100% i 150% za izloženosti u statusu neizmirenja obaveza Banke će uzeti u obzir samo ispravku vrijednosti, a ne RKG bez obzira na odredbe člana 44.“. Da li je navedeno i dalje na snazi i pored odredbe člana 44.?
Odgovor:
Za dodjelu pondera rizika neosiguranom dijelu bilo koje stavke izloženosti u statusu neizmirenja obaveza u skladu sa članom 61. Odluke o izračunavanju kapitala banke, u zavisnosti da li su ispravke vrijednosti za kreditni rizik manje ili veće od 20% neosiguranog dijela vrijednosti izloženosti, banka će uzeti u obzir ispravke vrijednosti za kreditni rizik kako je odgovoreno prilikom QIS studije, bez obzira na odredbe člana 44. Odluke o izračunavanju kapitala banke.
10.04.2018.

22. Pitanje:
U članu 50. predmetne Odluke, a koja se odnosi na izloženost prema Centralnim vladama ili centralnim bankama (veza sa članom 51.), u odgovorima Agencije je navedeno da se odredba stava 6.- člana 50. .(povećanje pondera od 2018. godine do 2020. godine sa 20% na 100%) ne odnose na vrijednosne papire FBIH i RS emitovane u KM. Da li je to još uvijek na snazi?
Odgovor:
Odredbe člana 50. stava (6) Odluke o izračunavanju kapitala banke se ne odnosi na vrijednosne papire FBIH i RS emitovane u KM.
10.04.2018.

23. Pitanje:
U korespondenciji Banke sa Agencijom iz januara 2017. godine je dobiven odgovor da je povoljniji ponder 0% dat entitetima, te je prema razumijevanju banke ponder 0% primijenjen i za Brčko Distrikt, da li je to ispravno?
Odgovor:
U skladu sa članom 51. stavom (2) Odluke o izračunavanju kapitala banke izloženosti prema Vladi Federacije BiH, Vladi Republike Srpske i Vladi Distrikta Brčko imaju isti tretman kao i izloženosti prema Centralnoj vladi BiH, te se u skladu sa navedenim, povoljniji ponder rizika 0% primjenjuje i za Vladu Distrikta Brčko za izloženosti izražene u domaćoj valuti.
10.04.2018.

24. Pitanje:
U odgovorima objavljenim na zvaničnoj web stranici Agencije, na 6. pitanje vezano za Odluku o izračunavanju kapitala banke navedeno je da „Obzirom da vlasnik i supružnik imaju izloženost preko 250.000,00 KM, ali su i dalje fizička lica, banka će iste rasporediti u izloženosti prema stanovništvu, s tim da će im dodijeliti ponder rizika 100%“. Navedeno ne odgovara stavu (3) člana 59. Odluke o izračunavanju kapitala banke koji glasi: “Izloženosti koje ne zadovoljavaju kriterije iz stava (1) tačaka od a) do c) ovog člana ne smiju se rasporediti u kategoriju izloženosti prema stanovništvu”.
Da li je, za svrstavanje u kategoriju izloženosti, validan stav (3) člana 59. Odluke o izračunavanju kapitala banke ili odgovor na pitanje 6. objavljen na zvaničnoj web stranici Agencije?
Odgovor:
Član 59. Odluke o izračunavanju kapitala banke je potrebno posmatrati prvenstveno sa aspekta dodjele pondera rizika od 75% za kategoriju izloženosti prema stanovništvu.
Za razvrstavanje u kategorije izloženosti validan je odgovor na pitanje broj 6. objavljen na web stranici Agencije. Takođe, banka prvobitno gleda da li izloženost grupe povezanih lica prelazi 250.000 KM (samo se u članu 59. posmatra grupa povezanih lica) kako bi se odredilo da li će se jednom fizičkom licu ili više njih ili malom ili srednjem privrednom društvu dodijeliti ponder rizika 75% ili 100%. Nakon što se navedeno odredi, dalje se izloženosti raspoređuju prema prioritetu u stablu odlučivanja.
U suprotnom bi sve izloženosti prema jednom fizičkom licu ili više njih ili prema malom ili srednjem privrednom društvu raspoređivale u kategoriju izloženosti prema privrednim društvima, što bi bilo pogrešno, naročito ukoliko se radi o jednom fizičkom licu ili više njih ili bi se raspoređivale u kategoriju ostale izloženosti, kao što su materijalna imovina, gotovinske stavke u postupku naplate, zlato u trezoru i ostale stavke iz člana 67. Odluke o izračunavanju kapitala banke, što bi, takođe, bilo pogrešno i time bi se izgubio podatak o ukupnoj izloženosti prema stanovništvu.
10.04.2018.

25. Pitanje:
U odgovoru na pitanje broj 6. Objavljen na web stranici Agencije je navedeno: “Napominjemo da se za potrebe svrstavanja izloženosti u ponder rizika 75% uzima u obzir iznos koji klijent duguje banci (ne uključuju se vanbilansne stavke npr. iznos kredita koji nije iskorišten)”.
Na koji način se tretira vanbilansna izloženost u smislu svrstavanja u kategorije, odnosno u koju kategoriju izloženosti je potrebno svrstati vanbilansne stavke?
Da li isključivanje vanbilansne izloženosti vrijedi samo za Kategoriju izloženosti prema stanovništvu, uzimajući u obzir stav (1) člana 49 koji glasi: ”Za izračunavanje iznosa izloženosti ponderisanih rizikom ponderi rizika primjenjuju se na sve izloženosti, osim ako predstavljaju odbitnu stavku od regulatornog kapitala, u skladu sa odredbama iz ovog dijela odluke koji se odnosi na pondere rizika”.
Odgovor:
Vrijednost izloženosti vanbilansnih stavki čini njena knjigovodstvena vrijednost nakon umanjenja za rezerve za kreditne gubitke ili rezervisanja po gubicima za vanbilansne stavke, u zavisnosti šta je veće po pojedinačnoj partiji, pomnožena sa faktorima konverzije u skladu sa članom 44. stavom (1) Odluke o izračunavanju kapitala banke.
Samo u svrhu određivanja pondera rizika 75% banka posmatra iznos koji grupa povezanih lica duguje banci, a nakon toga se uzima ukupna izloženost (uključujući i vanbilansne stavke) i ista se raspoređuje u odgovarajuće kategorije izloženosti.
10.04.2018.

26. Pitanje:
Imamo nedoumicu nakon odgovora na pitanje 15. objavljen na web stranici Agencije (Odluka o izračunavanju kapitala banke), koja se odnosi na tretman izloženosti pri svrstavanju u kategorije u smislu grupe povezaih lica.
Naime, kod analize izloženosti prema stanovništvu, potrebno je analizirati da li ukupni iznos koji dužnik ili grupa povezanih lica duguje banci i njenim matičnim društvima i njihovim zavisnim društvima pravnog lica, uključujući sve izloženosti sa statusom neizmirenja obaveza, prelazi 250.000,00 KM. Navedeno upućuje da se pri svrstavanju u kategoriju izloženosti treba posmatrati grupa povezanih lica.
Smatramo da odgovor objavljen na web stranici Agencije upućuje da se pojedinačne izloženosti svrstavaju u kategorije, što nas dovodi u nedoumicu kako posmatrati grupu povezanih lica i pojedinačne članove grupe u smislu svrstavanja u kategorije izloženosti.
U cilju pojašnjenja gore navedenog, dajemo primjer:
Vlada FBiH je većinski vlasnik privrednog društva A. Privredno društvo A i fizičko lice X su vlasnici malog preduzeća B sa po 50% učešća u vlasništvu.
Izloženost Vlada FBiH 500.000,00 KM, izloženost privrednog društva A 5.000,00 KM, izloženost fizičkog lica X 5.000,00 KM izloženost malog preduzeća B 10.000,00 KM. Ukupna izloženost grupe 520.0000,00 KM.

Da li svi članovi grupe povezanih lica pripadaju kategoriji izloženosti regionalne vlade (obzirom na strukturu vlasništva) ili se Vlada svrstava u kategoriju izloženosti prema regionalnim vladama, privredno društvo A u kategoriju izloženosti prema privrednim društvima, a fizičko lice X i malo preduzeće B u kategoriju izloženosti prema stanovništvu (jer je izloženost X+B<250.000,00 KM), odnosno u kategoriju izloženosti prema privrednim društvima jer je ukupna izloženost grupe povezanih lica (računajući i Vladu FBiH) > 250.000,00 KM)?
Odgovor:
Banke ne bi trebale posmatrati grupu povezanih lica istovjetno u Odluci o izračunavanju kapitala banke i Odluci o velikim izloženostima.
U kontekstu Odluke o izračunavanju kapitala banke, banka je dužna svaku izloženost rasporediti u konkretnu kategoriju izloženosti i dodijeliti joj pripadajući ponder rizika, dok se za potrebe Odluke o velikim izloženostima, grupom povezanih lica smatraju lica koja, ukoliko se ne dokaže drugačije, za banku predstavljaju jedan rizik, a što se cijeni kroz odnos kontrole/ kontrolnog učešće i ekonomske ili finansijska međupovezanosti. U skladu sa navedenim, banka će u obrascu LE 2 izvještavati sve izloženosti prema grupama povezanih lica i pojedinačnim licima koje ne pripadaju grupi povezanih lica (u kojem se grupa povezanih lica iskazuje kao jedna izloženost), dok će u obrascu LE 3 iskazivati podatke o izloženostima prema pojedinačnim licima koje pripadaju grupama povezanih lica.
Vezano za navedeni primjer, banka će iznos izloženosti prema Vladi FBiH rasporediti u klasu izloženosti prema jedinicama regionalne vlade ili lokalnih vlasti, dok će privredno društvo rasporediti u izloženost prema privrednim društvima, a fizičko lice X i malo preduzeće B u klasu izloženosti prema stanovništvu.
10.04.2018.

27. Pitanje:
U članu 60. stav (2) Odluke o izračunavanju kapitala banke se navodi: "Dio izloženosti koji se tretira kao u potpunosti osiguran nekretninom mora iznositi najmanje 80% tržišne vrijednosti te nekretnine za stambene nekretnine, odnosno 60% tržišne vrijednosti poslovne nekretnine, a dijelu izloženosti koji prelazi iznos od 80% tržišne vrijednosti stambene nekretnine ili 60% tržišne vrijednosti poslovne nekretnine dodjeljuje se ponder koji se primjenjuje na neosigurane izloženosti te druge ugovorne strane".
Da li se radi o greški, obzirom da se u prvom dijelu stava navodi "najmanje 80% tržišne vrijednosti te nekretnine", a u nastavku se navodi "dijelu izloženosti koji prelazi iznos od 80% tržišne vrijednosti".
Odgovor:
Budući da je nakon objave predmetne Odluke u „Službenim novinema FBiH“, broj: 81/17 uočena greška tehničke prirode, ovim putem ukazujemo da bi citirani član 60. stav (1) predmetne Odluke trebao bi da glasi:
"Dio izloženosti koji se tretira kao u potpunosti osiguran nekretninom mora iznositi najviše 80% tržišne vrijednosti te nekretnine za stambene nekretnine, odnosno 60% tržišne vrijednosti poslovne nekretnine, a dijelu izloženosti koji prelazi iznos od 80% tržišne vrijednosti stambene nekretnine ili 60% tržišne vrijednosti poslovne nekretnine dodjeljuje se ponder koji se primjenjuje na neosigurane izloženosti te druge ugovorne strane."
U narednom periodu će Agencija u redovnoj proceduri izvršiti izmjenu citiranog člana Odluke.
10.04.2018.

28. Pitanje:
U članu 61. stav (1) tačka a) i b) navode se osigurani i neosigurani dio vrijednosti izloženosti. Šta se podrazumijeva pod osiguranim dijelom izloženosti u tački a)?
Odgovor:
Član 61. stav (1) tačke a) Odluke o izračunavanju kapitala banke glasi:
„150% kada su ispravke vrijednosti za kreditni rizik manje od 20% osiguranog dijela vrijednosti izloženosti, prije smanjenja za ispravke vrijednosti za kreditni rizik“,
Budući da je nakon objave predmetne Odluke u „Službenim novinema FBiH“, broj: 81/17 uočena greška tehničke prirode, ovim putem ukazujemo da citirani član 61. stav (1) predmetne Odluke bi trebao da glasi:
„150% kada su ispravke vrijednosti za kreditni rizik manje od 20% neosiguranog dijela vrijednosti izloženosti, prije smanjenja za ispravke vrijednosti za kreditni rizik“
U narednom periodu će Agencija u redovnoj proceduri izvršiti izmjenu citiranog člana Odluke.
10.04.2018.

29. Pitanje:
Nejasno je koji ponder treba primjenjivati na novac koji stoji na centralnoj Banci, 0% ili 20%, jer nije jasna formulacija u članu 50. Izloženosti prema centralnim vladama ili centralnim bankama, stavovi od (4) do (6) navedene Odluke.
Odgovor:
U skladu sa članom 50. stavom (4) Odluke o izračunavanju kapitala banke, izloženosti denominirane prema Centralnoj vladi BiH, CBBiH, centralnim vladama i centralnim bankama država članica denominiranim u domaćoj valuti tih centralnih vlada i centralnih banaka dodjeljuje se ponder rizika 0%. U skladu sa navedenim banka će za sve izloženosti prema CBBiH koje su denominirane u KM dodijeliti ponder rizika 0%.
12.07.2018.

30. Pitanje:
U okviru Odluke o izračunavanju kapitala banke u dijelu kapitalni zahtjev za valutni rizik, te u okviru Uputstva za popunjavanje izvještaja banke o regulatornom kapitalu, kreditnom, operativnom i tržišnom riziku i stopi finansijske poluge u dijelu 5.5. TRSPVR Izvještaj o tržišnom riziku standardizovani pristup za valutni rizik (C 22.00), smatramo da nije jasno precizirano da li se kod izračuna valutnog rizika uključuje subordinisani dug u poziciju izvještaja 100 – ostala imovina i obaveze.
U vezi sa navedenim se traži pojašnjenje, da li je potrebno subordinisani dug uključiti u izračun valutnog rizika?
Odgovor:
Kapitalni zahtjevi za valutni rizik obuhvata sve stavke u bankarskoj knjizi i knjizi trgovanja. Svi instrumenti u pasivi sa karakteristikama subordinisanog duga osjetljivi na promjenu kursa podliježu izračun kapitalnog zahtjeva za valutni rizik.
Redovi 100-120 u Obrascu RSPVR Izvještaj o tržišnom riziku standardizovani pristup za valutni rizik (C 22.00) podrazumjevaju podjelu ukupnih pozicija prema Ostaloj imovini i obavezama, vanbilansnim stavkama i finansijskim derivatima. Sve pozicije imovine i obaveza se evidentiraju u pozciju reda 100, a koje nisu uključene u redove 110 i 120.
12.07.2018.

31. Pitanje:
Članom 139. Odluke je definisan valutni rizik za pozicije u investicijskom fondu, te u kontekstu stava (2) i (3) navedenog člana se traži mišljenje po pitanju prihvatljivosti izvora podataka o valutnoj strukturi ulaganja investicijskog fonda, te pojašnjenje člana 134. Odluke, odnosno da li se kapitalni zahtjev od 32% odnosi na ulaganje u domaćoj valuti (KM), a kapitalni zahtjev od 40% na ulaganje u stranoj valuti, odnosno ulaganja u fondove koji imaju mogućnost ulaganja u stranoj valuti?
Odgovor:
Za potrebe izračuna neto otvorene pozicije, odnosno za utvrđivanje valutnog rizika za pozicije u investicionom fondu, prvo pravilo je da je banka dužna tretirati udjele u investicijskom fondu u skladu sa stvarnom valutnom strukturom ulaganja tog investicionog fonda.
Odluka o izračunavanju kapitala banke u članu 139. stavu (2) navodi da je jedan od načina na koji se može utvrditi strukturu ulaganja je iz izvještaja banke depozitara, ali samo za investicione fondove koji ulažu isključivo u vrijednosne papire, ne za ostale.
Dalje, u članu 139. stavu (3) navodi se da ukoliko banka nema podataka o strukturi ulaganja investicionog fonda, pretpostavlja se da se koristi maksimalno dopušteni iznos ulaganja u stranoj valuti prema fondovim usvojenim internim aktima koji navedeno i propisuje (npr. prospekt).
Prema stavu (3) člana 139. otvorena duga ili kratka valutna pozicija u pretpostavljenim ulaganjima investicijskog fonda tretira se kao posebna valuta i dodaje se ukupnoj dugoj ili ukupnoj kratkoj otvorenoj valutnoj poziciji banke, a prema članu 137 stav (2) Odluke kapitalni zahtjev za valutni rizik izračunava se množenjem zbira njene ukupne neto otvorene valutne pozicije i njene neto otvorene pozicije u zlatu sa 12%.
Odlukom o izvještajima koje banka dostavlja Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, članom 2. stavom (2) propisano je dostavljanje Obrazaca TR SP VR - Izvještaj o tržišnom riziku standardizovani pristup za valutni rizik (C 22.00), a koji obuhvata i pozicije iz člana 139. Odluke o izračunavanju kapitala banke, kvartalno. Izvještavanje banke po Odluci o upravljanju deviznim rizikom banke ostaje nepromjenjeno.
Članom 134. stavom (1), ukoliko je ulaganje u investicioni fond u knjizi trgovanja, podliježe kapitalnom zahtjevu za pozicijski rizik koji uključuje 32% za opći i specifični rizik i valutni rizik od 8%, ukupni kapitalni zahtjev za ove pozicije ne smije biti veći od 40%.
12.07.2018.

32. Pitanje:
Vezano za primjenu pondera u skladu sa članom 50. Odluke o izračunavanju kapitala banke, koji ponder rizika će banka primijeniti za izloženosti prema CBBiH za sredstva za obaveznu rezervu i višak preko obavezne rezerve u domaćoj valuti, te ostale izloženosti prema CBBIH u domaćoj valuti.
Odgovor:
Banke će za izloženosti prema CBBiH za obaveznu rezervu i višak preko obavezne rezerve u domaćoj valuti, te ostale izloženosti prema CBBIH u domaćoj valuti dodijeliti ponder rizika 0%.
12.07.2018.

33. Pitanje:
Koji ponder rizika će banka primijeniti za izloženosti prema CBBiH u valuti EUR u skladu sa članom 50. Odluke o izračunavanju kapitala banke.
Odgovor:
Banke će za izloženosti prema CBBiH u valuti EUR dodijeliti ponder rizik u skladu sa članom 50. stavovima (5) i (6) Odluke o izračunavanju kapitala banke i predviđenoj dinamici, za koju je dat hipotetički primjer u sljedećem odgovoru na pitanje.
12.07.2018.

34. Pitanje:
Molimo dodatno pojašnjenje o uslovima, odnosno slučajevima u kojima se primjenjuju stavovi (5) i (6) člana 50. Odluke o izračunavanju kapitala banke.
Odgovor:
U slučaju da banka ima izloženosti prema Centralnoj vladi BiH, CBBiH, centralnim vladama ili centralnim bankama država članica EU denominiranim u domaćoj valuti bilo koje države članice EU, dodijeliti će ponder rizika u skladu sa dinamikom navedenom u članu 50. stavom (6) Odluke o izračunavanju kapitala banke. U slučaju da za navedenu izloženost postoji kreditna procjena ECAI i istoj se dodijeljuje ponder rizika 50%, banka će u 2018. godini pomnožiti iznos izloženosti sa 20% od navedenog pripadajućeg pondera rizika, koji u hipotetičkom primjeru iznosi 50%, što bi u konačnici značilo da se za navedenu izloženost primjenjuje ponder rizika od 10%. Banka će koristit istu metodologiju i za 2019. i 2020. godinu.
12.07.2018.

35. Pitanje:
Obzirom da član 55. „Izloženosti prema institucijama“, tačka (2) i član 56. „Izloženosti prema institucijama kojima je dodijeljen rejting“, tačka (2) Odluke o izračunavanju kapitala banke tretira izloženosti prema institucijama čiji je preostali rok do dospijeća tri mjeseca ili kraći, molimo za instrukciju koji od navedenih članova treba primijeniti prilikom dodjele pondera.
Odgovor:
U skladu sa članom 56. stavom (2) Odluke o izračunavanju kapitala banke, ukoliko za izloženosti čiji je preostali rok do dospijeća kraći od tri mjeseca postoji kreditna procjena ECAI, banka će dodijeliti ponder rizika kako je navedeno u Tabeli 6. ovog člana.
Za izloženosti prema institucijama koje su nominirane sa izvorima u nacionalnoj valuti dužnika banka će dodijeliti ponder rizika koji je za jednu kategoriju manje povoljan nego povlašteni ponder rizika iz člana 50., st. (4) do (7) Odluke o izračunavanju kapitala banke, koji je dodijeljen izloženostima centralne vlade u kojoj institucija ima sjedište u skladu sa članom 55. stavom (2) Odluke o izračunavanju kapitala banke.
17.07.2018.

36. Pitanje:
Potrebno je tumačenje vezano za dodjelu pondera lokalnim regionalnim vladama, a koje nisu Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske i Vlada Distrikta Brčko.
Da li se, kod dodjele pondera lokalnim regionalnim vladama, a koje nisu Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske i Vlada Distrikta Brčko, dodjeljuje ponder u odnosu na stepen kreditne kvalitete koji je dodijeljen izloženostima prema Centralnoj vladi BiH (100%), ili predefinirani ponder koji se dodjeljuje Izloženostima prema Centralnoj vladi BiH (0%)?
Odgovor:
Banka je dužna za sve izloženosti prema jedinicama regionalne vlade ili lokalne vlasti dodijeliti ponder rizika kao izloženosti prema institucijama, osim za izloženosti prema Vladi Federacije BiH, Vladi Republike Srpske i Vladi Distrikta Brčko koji imaju isti tretman kao i izloženosti prema Centralnoj vladi BiH. Obzirom da je Agencija članom 50. stavom (4) Odluke o izračunavanju kapitala banke propisala izuzeće samo za izloženosti prema Centralnoj vladi BiH, CBBiH, centralnim vladama i centralnim bankama država članica denominiranim u domaćoj valuti tih centralnih vlada i centralnih banaka i dodijelila navedenim izloženostima ponder rizika 0%, banka će za izloženosti prema regionalnim lokalnim vladama, koje nisu Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske i Vlada Distrikta Brčko, dodijeliti ponder rizika u odnosu na stepen kreditne kvalitete koji je dodijeljen izloženostima prema Centralnoj vladi BiH, odnosno ponder rizika 100%.
17.07.2018.

37. Pitanje:
S obzirom na to da je u okviru Odluke o izračunavanju kapitala banke, u članu 102. Odobrenje, stav 1., na strani 62. navedeno, citat:…Kako bi mogla primjenjivati standardizirani pristup i dobiti odobrenje Agencije…” kraj citata, ljubazno vas molimo za informacije:
- na koji način banke apliciraju za predmetno (proces aplikacije),
- specifikacija dokumentacije koju je potrebno dostaviti Agenciji,
- koliko proces dobijanja odobrenja može da traje,
- ostale pojedinosti od značaja.
Odgovor:
U skladu sa članom 102. (1) Odluke o izračunavanju kapitala banke (Sl. novine Federacije BiH, br. 81/17 od 20.10.2017. godine), da bi banka mogla dobiti odobrenje za korištenje standardiziranog pristupa, dužna je ispunjavati opće standarde u procesu upravljanja rizicima i posebne standarde u upravljanju operativnim rizikom koji su definirani čl. 22. i 25. Odluke o upravljanju rizicima u banci, kao i zadovoljiti preostale uslove/kriterije iz čl. 102. i 108. Odluke o izračunavanju kapitala banke.
Uz pismeni zahtjev za izdavanje odobrenja za korištenje standardiziranog pristupa, banka je u obavezi Agenciji dostaviti svu relevantnu dokumentaciju koja potvrđuje ispunjenje prethodno navedenih uslova. Agencija će nakon prijema zahtjeva i kompletne dokumentacije, utvrditi da li su ispunjeni uslovi za odobrenje.
08.08.2018.

38. Pitanje:
Da li se u kategoriji izloženosti u statusu neizmirenja obaveza prikazuju sve izloženosti koje imaju status default-a, kao i izloženosti klijenta gdje klijent u mjerama restrukture pokazuje probleme sa plaćanjem obaveza, iako još uvijek nije u statusu default-a.
Odgovor:
U skladu sa članom 61. Odluke, banka je dužna rasporediti izloženosti u kategoriju izloženosti u statusu neizmirenja obaveza ukoliko je ispunjen jedan ili oba uslova iz stava (3) predmetnog člana. U konkretnom slučaju, ukoliko banka smatra vjerovatnim da klijent neće u cijelosti podmiriti svoje obaveze prema banci, ne uzimajući u obzir mogućnost naplate iz kolaterala, banka je dužna tog klijenta rasporediti u kategoriju izloženosti u statusu neizmirenja obaveza, iako nije prošlo više od 90 dana za ispunjenje dospjele obaveze u materijalno značajnom iznosu.
Izloženosti za koje Banka navodi da su u statusu restrukture i imaju određene probleme, potrebno je još jednom procijeniti, u smislu, da li iste ispunjavaju bilo koji od kriterija iz člana 61. Odluke, te ukoliko se utvrdi da ispunjavaju, potrebno ih je ispravno klasifkovati, odnosno tretirati kao izloženosti u statusu neizmirenja obaveza. Banka je dužna obavijestiti Agenciju o rezultatima navedene procjene.
20.08.2018.

39. Pitanje:
U Prilogu IV Odluke o izračunavanju kapitala banke je naveden spisak trećih zemalja u kojima se primjenjuju regulatorni i supervizorski zahtjevi ekvivalentni zahtjevima koji se primjenjuju u Evropskoj uniji. Budući da je navedeni spisak zemalja podložan promjenama odlukama Evropske Komisije, da li je za banke referentan spisak trećih zemalja iz Priloga IV ili može koristi prošireni spisak trećih zemalja koju je objavila Evropska komisija, a za potrebe člana 43. stav (3) i ostalih članova koji tretiraju treće zemlje.
Odgovor:
Obzirom da je navedeni popis trećih zemalja objavljen u Prilogu IV Odluke podložan izmjenama Evropske komisije, za potrebe izračunavanja kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, banka koristi ažurirani spisak trećih zemalja koje objavljuje Evropska komisija (kao relevantni izvor za preuzimanje ažurnih podataka), a u kojima se primjenjuju regulatorni i supervizorski zahtjevi ekvivalentni zahtjevima koji se primjenjuju u Evropskoj uniji.
U odnosu na spisak zemalja koji je dat u Prilogu IV Odluke, provedbenim odlukama Komisije se dopunjuje lista sa zemljama u kojima se primjenjuju regulatorni i supervizorski zahtjevi ekvivalentni zahtjevima koji se primjenjuju u Evropskoj uniji i ista je prihvatljiva za Agenciju.
24.04.2019.
 

Odluka o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u banci („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Članom 2. stav (2) Odluke o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u banci je navedeno kako je banka dužna donijeti Plan za upravljanje kapitalom.
Da li će Plan za upravljanje kapitalom obuhvatiti prethodno navedene planove ili će se periodični, godišnji i trogodišnji plan kapitala usvajati kao zasebni dokumenti, kao što je to bio slučaj do sada, te da li je potrebno posebno donijeti Proceduru za planiranje kapitala, Strategiju kapitala i Plan za upravljanje kapitalom?
Odgovor:
U vezi sa traženim dodatnim pojašnjenjem koje se odnosi na Plan za upravljanje kapitalom, a u skladu sa članom 2. stav (2) Odluke o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u banci ključno je da banka slijedi propisane elemente koji u skladu sa članom 2. pomenute Odluke trebaju biti definisani u Strategiji, planovima i postupcima za planiranje kapitala. Dakle, opredjeljujuća je sadržajna usklađenost, a ne forma, vodeći računa o primjeni principa proporcionalnosti, odnosno srazmjernosti sa rizičnim profilom banke i njenom Strategijom za preuzimanje i upravljanje rizicima. Da li će se banka opredjeliti za jedan ili više odvojenih dokumenata to nije primarno, već je primarno to da banka konzistentno i sveobuhvatno definiše sve propisane elemente, postupke i aktivnosti, čija će adekvatna primjena dovesti do ispunjenja propisanih zahtjeva, kako u pogledu regulatornog kapitala i ispunjenjenja kapitalnih zahtjeva za pokriće rizika, tako i adekvatnog provođenja internih procesa procjene adekvatnosti kapitala banke spram svih rizika kojima je ili kojima bi mogla biti izložena. Praktični pristup koji banka može koristiti je da kod planiranja kapitala primijeni isti pristup kao i kod usklađivanja poslovne strategije i strategije preuzimanja i upravljanja rizicima, a isti odražava individualni pristup banke u primjeni principa zdravog korporativnog upravljanja u bankama, kao i propisanih zahtjeva u pogledu internog upravljanja bankom, odnosno upravljanja rizicima.
Dakle, potrebno je osigurati cjelovito sagledavanje zakonskih odredbi i odredbi iz podzakonskih akata u pogledu propisanih uslova za poslovanje banke, standarda u upravljanju rizicima i kapitalom, polazeći od principa proporcionalnosti, odnosno ovisno od veličine banke, obima i kompleksnosti njenog poslovanja, nivou, vrstama, prirodi i trendu rizika kojima je izložena ili može biti izložena, odrednicama njene poslovne strategije i dr.

2. Pitanje:
U vezi člana 6. stav (6) Odluke o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u bankama u kojoj se navodi da “…ukoliko banka nije u svojoj metodologiji utvrdila način procjene internog kapitalnog zahtjeva za ostale značajne rizike, dužna je za te rizike izdvojiti 5-15% ukupnog regulatornog zahtjeva“, potrebna nam je potvrda da je ispravno tumačiti citirani član Odluke da je potrebno izdvojiti ukupno za sve značajne rizike za koje nismo utvrdili metodologiju kvantifikacije iznos od 5-15% regulatornog kapitala, a ne pojedinačno za svaki identificirani rizik 5-15% regulatornog kapitala.
Odgovor:
Članom 6. stav (6) Odluke o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u banci propisano je da banka, ukoliko u svojoj metodologiji nije utvrdila način procjene internih kapitalnih zahtjeva za ostale značajne rizike, ima obavezu za te rizike izdvojiti od 5% do 15% ukupnog regulatornog kapitala.
Dodatno je u okviru pripadajućeg dijela Smjernica o izvještavanju Agencije o primjeni ICAAP-a u banci (u daljem tekstu: Smjernice), Izvještaja o primjeni ICAAP-a (u daljem tekstu: Izvještaj) i Upute za popunjavanje Izvještaja o primjeni ICAAP-a (u daljem tekstu: Uputa) propisano i pojašnjeno da banka, prilikom određivanja internih kapitalnih zahtjeva za ostale značajne rizike, može napraviti izbor između dvije varijante:
1. opšte alternative – korištenje vlastite metodologije za mjerenje, odnosno procjenu internih kapitalnih zahtjeva za ostale rizike, na način koji odgovara prirodi i potrebama upravljanja tim rizicima u banci;
2. pojednostavljene alternative – podizanje internih kapitalnih zahtjeva u rasponu od 5%-15% od iznosa ukupnog regulatornog kapitala banke, pri čemu je banka dužna navesti detaljnu i jasnu argumentaciju za izbor korištenog % u propisanim rasponu 5%-15% na osnovu procjene značajnosti ostalih rizika.

Vezano za izbor jedne od alternativa, banke je u skladu sa tačkom 5.8. Upute dužna obrazložiti koju alternativu koristi, odnosno koji je pristup koristila prilikom mjerenja/procjene internih kapitalnih zahtjeva za ostale rizike, uključujući i rezultate provedenih stres testova, pri čemu metodologija/pristup banke treba da bude u skladu sa principom proporcionalnosti i drugim principima implementacije ICAAP-a, koji su propisani članom 4. Smjernica.
Banke koje objektivno imaju argumentaciju za izbor pojednostavljene alternative tj. nisu u mogućnosti razviti vlastitu metodologiju za mjerenje/procjenu internih kapitalnih zahtjeva za ostale značajne rizike, mogu odabrati da umjesto procjene internih kapitalnih zahtjeva za ostale značajne rizike „podignu“ interne kapitalne zahtjeve za 5%-15%, pri čemu se odabrani % u ovom rasponu odnosi zbirno na sve ostale značajne rizike, što se detaljno argumentira od strane banke u okviru SREP-a, a Agencija ocjenjuje adekvatnost pristupa koji je koristila banka.
Ukoliko koristi vlastitu metodologiju (opštu alternativu) za procjenu internih kapitalnih zahtjeva za ostale značajne rizike, obaveza procjene se odnosi na svaki od ostalih značajnih rizika, a minimalno za rizik reputacije, rizik profitabilnosti, strateški rizik i rizik kapitala i ostale rizike ukoliko utvrdi da je značajno izložena njima, a polazeći od odredbi propisanih predmetnom Odlukom, Smjernicama, Izvještajem i Uputom i internih akata banke usaglašenih sa navedenim podzakonskim aktima Agencije.
22.02.2018.

3. Pitanje:
Postavljenim upitom se traži pojašnjenje odredbi “Smjernica o izvještavanju Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine o primjeni ICAP-a u banci”, u pogledu načina izračunavanja sektorske i individualne izloženosti, uz dostavljanje ilustrativnih primjera, sa više pitanja.
Odgovor:
Obzirom da su organi banke u skladu sa propisanim nadležnostima odgovorni za upostavu ICAAP-a, koji je interni proces čija je uspostava usklađena sa rizičnim profilom svake individualne banke, odnosno njenom strategijom preuzimanja rizika, apetitom za rizik, utvrđenim internim postupcima i procedurama organizacionih dijelova uključenih u ICAAP, odnosno izračun internih kapitalnih zahtjeva, a da je odgovornost supervizora da, u skladu sa propisima u okviru SREP-a, odnosno supervizorskog dijaloga sa bankom, ocijeni adekvatnost ICAAP-a banke, nije prihvatljiva niti uobičajena supervizorska praksa da potvrđuje bančine izračune internih kapitalnih zahtjeva.
Agencija može pojasniti odredbe propisane podzakonskim aktom, ukoliko Banci nisu razumljive i/ili ima dilemu u vezi sa njihovom primjenom prilikom utvrđivanja internih kapitalnih zahtjeva.
Podsjećamo da u skladu sa pripadajućim dijelom – tačka 5.2. Uputstva za popunjavanje Izvještaja banke o primjeni ICAAP-a koji se dostavlja Agenciji, koja predstavlja Dodatak 2. Smjernica o izvještavanju Agencije za bankarstvo FBiH o primjeni ICAAP-a u banci, za određivanje internih kapitalnih zahtjeva za koncentracijski rizik banka ima mogućnost da koristi vlastitu metodologiju za mjerenje/procjenu, na način koji je prilagođen prirodi i potrebama upravljanja tim rizikom ili da koristi pojednostavljeni pristup, zasnovan na primjeni opšteprihvaćenih indeksa koncentracije.
Za banke koje se odluče koristiti pojednostavljeni pristup, ostavljena je mogućnost korištenja ponuđenih obrazaca za individualnu, odnosno sektorsku koncentraciju, koji čine Dodatak 3. predmetnih Smjernica.
Naglašavamo da je predmetna Odluka o internom procesu adekvatnosti kapitala banke još u 2015. godini bila predmet javne rasprave sa bankarskim sektorom u formi nacrta, da je proveden QIS čiji je sastavni dio bio Izvještaj o primjeni ICAAP-a sa finansijskim datumom 30.09.2016. godine, da su u tom periodu do objavljivanja i stupanja na snagu predmetne Odluke banke imale dovoljna period vremena za pripremu i odabir pristupa u okviru ICAAP-a, a naročito banke članice međunarodnih grupacija sa sjedištem u EU, koje su u ovim procesima imale značajnu podšku matičnih grupacija i iskustva u ocjeni Izvejštaja o ICAAP-u na konsolidiranoj osnovi u dijalogu sa matičnim supervizorom.
Agencija će u ocjeni ICAAP-a banaka kroz SREP primijeniti oprezan i postepen prelazak na nove regulatorne zahtjeve, zbog čega će prve ocjene u okviru SREP-a uslijediti u skladu sa implementacijom dugoročnog projekta prelaska sa postojećeg CAMELS-a na SREP.
10.04.2018.

4. Pitanje:
Predmetnom Odlukom je Banka dužna dostaviti Agenciji izvještaj o primjeni ICAAP-a sa stanjem na dan 31.12. prethodne godine, najkasnije do 30.04. tekuće godine, uz opasku da je u skladu sa Smjernicama o izvještavanju Agencije o primjeni ICAAP-a u banci, dio gore pomenutog ICAAP izvještaja te izračuna internih kapitalnih zahtjeva predstavljaju i rezultate testova otpornih na stres. Na osnovu Odluke o upravljaju rizicima u banci, banka je dužna rezultate testiranja otpornosti na stres dostaviti Agenciji najkasnije do 31.03. tekuće za prethodnu godinu.
Traži se usklađenost rokova za dostavljanje izvještaja o testovima otpornosti na stres sa rokom izvještaja o ICAAP-u – do 30.04. tekuće godine, budući da su navedeni stres testovi sastavni dio ICAAP izvještaja.
Odgovor:
Članom 19, 20. i 21. Odluke o upravljanju rizicima u banci propisane su obaveze banke u pogledu sprovođenja sveobuhvatnog testiranja otpornosti na stres za sve značajne rizike, za potrebe ICAAP-a najmanje jedanput godišnje, a u slučaju značajnije promjene u profilu rizika banke i češće. Korištenje ovog važnog instrumenta/alata u procesima upravljanja rizicima i internog utvrđivanja kapitalnog zahtjeva banke prema njenom individualnom profilu rizika, rezultati provedenih stres testova služe za vrednovanje pouzdanosti i održivosti plana kapitala banke, odnosno potrebno ih je uzeti u obzir u Izvještaju o primjeni ICAAP-a banke.
Upravo iz razloga što aktivnosti provođenja stres testova za značajne rizike u banci, u skladu sa uspostavljenim programom testiranja otpornosti na stres, prethode sačinjavanju Izvještaja o primjeni ICAAP-a, odnosno uvrštavanja rezultata provedenih stres testova u izračun internih kapitalnih zahtjeva za značajne rizike, propisano je da rok za dostavu Agenciji:
- rezultata provedenih testova otpornosti na stres, sa planom mjera banke za slučajeve nepovoljnih rezultata, bude 31.03. tekuće godine za prethodnu godinu, u skladu sa odredbama člana 21. Odluke o upravljanju rizicima u banci (prije dostavljanja Izvještaja o primjeni ICAAP-a);
- Izvještaja o primjeni ICAAP-a, sa uključenim rezultatima stres testova, u skladu sa članom 15. Odluke o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u banci bude 30.04. tekuće godine za prethodnu godinu, a način uključenja rezultata provedenih testova otpornosti na stres u izračun internih kapitalnih zahtjeva, odnosno Izvještaj o primjeni ICAAP-a propisan je dodatno Smjernicama o izvještavanju Agencije o primjeni ICAAP-a u banci sa pripadajućim dodacima, koje su objavljene na službenoj web stranici Agencije u decembru 2017. godine.
Obzirom da testiranje otpornosti na stres, kao sastavni dio procesa upravljanja rizicima u banci, upravo hronološki prethodi sačinjavanju Izvještaja o primjeni ICAAP-a od strane banke i njegovom dostavljanju Agenciji u propisanim rokovima, te da u tom postupku treba provesti i propisanu proceduru razmatranja i usvajanja rezultata provedenih testova otpornosti na stres i Izvještaja o primjeni ICAAP-a u banci od strane organa banke, u skladu sa njihovim propisanim nadležnostima za upravljanje rizicima i ICAAP, a prije njihovog dostavljanja Agenciji, propisani rokovi u predmetnim Odlukama za dostavu rezultata stres testova i Izvještaja banke o primjeni ICAAP-a, u koji se uključuju rezultati provedenih testova otpornosti na stres, upravo su slijedili hronologiju aktivnosti banke koje trebaju biti provedene, te su na takav način rokovi i aktivnosti za njihovo provođenje usklađeni.
Stoga navod banke da stres testovi hronološki proizilaze nakon izračuna regulatornog i/ili internog kapitala kao takav ne stoji.
Eventualne naknadne izmjene propisanih rokova mogu biti razmatrane u kontekstu praćenja primjene propisanih regulatornih zahtjeva i ocjene sistema upravljanja rizicima i ICAAP-a u bankama u okviru SREP-a, na čijem su uspostavljanju pokrenute aktivnosti u okviru posebnog projekta, te će u tom smislu biti predmet razmatranja od strane entitetskih agencija za bankarstvo u narednom periodu tokom realizacije ovog projekta i ocjena Izvještaja banaka o primjeni ICAAP-a, u skladu sa propisima.
Treba imati u vidu da banka može doći u situaciju kada će provođenje testiranja otpornosti na stres biti i češće od godišnjeg. I za samu banku (obzirom da je ICAAP njena obaveza i da joj služi u procesu donošenja poslovnih odluka) bi bilo suviše kasno da rezultate testova otpornosti na stres sa 31.12. tekuće godine ima tek 30.04. naredne godine, imajući u vidu i poduzimanja potrebnih mjera, a naravno da i za regulatora to nije prihvatljivo.
U svakom slučaju banka internim aktom utvrđuje obim, način i učestalost testiranja otpornosti na stres, kao i postupanje i radnje koje će poduzeti u slučajevima kada su rezultati stres testova nepovoljni, pri čemu su propisane odredbe obavezne, a banka može internim aktom utvrditi i obimnije i češće provođenje istih, ukoliko je to potrebno obzirom na njen profil rizičnosti, izmjenu strategije preuzimanja i upravljanja rizikom i sl.
Bitno je naglasiti da banka, osim korištenja rezultata testiranja otpornosti na stres za potrebe ICAAP-a, iste uzima u obzir i pri revidiranju tj preispitivanju strategije preuzimanja rizika, odnosno sklonosti za preuzimanje rizika, sistema internih ograničenja/limita, primjene tehnika umanjenja rizika i sl., te joj je u tom smislu značajno da rezultate provedenih testiranja otpornosti na stres ima pravovremeno raspoložive u kontekstu prethodno navedenog.
10.04.2018.

5. Pitanje:
S obzirom da Banke trebaju raditi izvještaj o primjerni ICAAP-a sa 31.12.2017.g. (član 17. stav (3) Smjernice o izvještavanju Agencije za bankarstvo Federacije BiH o primjeni ICAAP-a), postavlja se pitanje koje podatke o regulatornom kapitalu i kapitalnim zahtjevima u skladu s Odlukom o izračunavanju kapitala trebamo izvijestiti (tačka 6 tabela 4 Izvještaja o primjeni ICAAP-a), odnosno da li za ove potrebe banka treba izračunati regulatorni kapital i kapitalne zahtjeve s 31.12.2017.g. po novim odlukama, s obzirom da se Agenciji izvještaj s 31.12.2017.g. slao prema odredbama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka i kapitalnoj zaštiti?
Odgovor:
Na osnovu uvida u dostavljenu dokumentaciji banaka tokom provođenja QIS-a u segmentu upravljanja rizicima i ICAAP-u evidentno je da je banka u dostavljenom Izvještaju o primjeni ICAAP-a sa finansijskim datumom 31.12.2016. godine, prema tadašnjem nactu predmetne Odluke izvršila izračun regulatornog kapitala i provela postupak poređenja istog sa internim kapitalnim zahtjevima koji su iskazani kao rezultat uspostavljenog ICAAP-a u banci. U skladu sa prethodno navedenim, pretpostavljamo da banka neće imati dodatnih poteškoća u vezi sa navedenim izračunima, odnosno popunjavanjem Izvještaja o primjeni ICAAP-a.
10.04.2018.

6. Pitanje:
S obzirom da prema Odluci o izračunavanju kapitala banaka imamo obvezu izvještavanja regulatornog kapitala na kvartalnoj razini, a unutar seta izvještaja i obrazac „C 03.00 (KA 3) - Stope kapitala i nivoi kapitala“, unutar kojeg se, između ostalog, traže „Stope redovnog osnovnog, osnovnog kao i ukupnog kapitala uključujući usklađenja iz Stupa 2“, znači li to da je banka dužna raditi i izračun internog/ekonomskog kapitala na kvartalnoj razini i isti izvještavati s dinamikom izvještavanja regulatornog kapitala?
Odgovor:
Sa aspekta primjene ICAAP-a, ukoliko nije bilo značajnije promjene u profilu rizičnosti banke, obaveza banke je na godišnjoj osnovi (najmanje jedanput godišnje u skladu sa članom 17. Smjernica o izvještavanju Agencije o primjeni ICAAP-a u banci), a ukoliko dođe do značajnije promjene profila rizičnosti banka ima obavezu provesti ICAAP i o tome izvijestiti Agenciju u periodu u kojem je identifikovana ta promjena profila rizičnosti. Ako do toga dođe, iskazani izvještajni podatak o internom kapitalnom zahtjevu banke bio bi korišten u procesu usporedbe regulatronog kapitala i internih kapitalnih zahtjeva kao rezultata primjene ICAAP-a u tom izvještajnom periodu, pa samim tim i u pripadajućem kvartalu za koji je banka obavezna dostaviti obrazac KA 3.
Bez obzira što je obaveza banke da prve izvještaje o izračunu regulatornog kapitala u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banke dostave sa finansijskim datumom 31.03.2018. godine, obaveza banke je da za potrebe ICAAP-a (s obzirom da je za ICAAP prvi izvještajni datum 31.12.2017. godine, a obaveza dostave najkasnije do 30.04.2018. godine) izračunati regulatorni kapital i sa 31.12.2017. godine kako bi isti mogla uporediti sa kapitalom koji je rezultat ICAAP-a sa 31.12.2017. godine, ali to ne znači da Banka ima obavezu dostavljati Izvještaje o primjeni ICAAP-a kvartalno, nego u skladu sa Odlukom o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u banci i Smjernicama.
10.04.2018.

7. Pitanje:
U Smjernicama o izvještavanju Agencije za bankarstvo FBiH o primjeni ICAAP-a u banci u Dodatku 3. Prateći obrazac uz izvještaj o primjeni ICAAP-a – sektorska i individualna koncentracija za izračun individualne koncentracije navedeno je da je banka u obavezi računati ukupnu izloženost prema 100 najvećih dužnika bez obzira na njihov status. Da li se Indeks individualne koncentracije (HHIi) računa na nivou klijenta ili grupe povezanih lica?
Da li se u izloženost uključuje pored kreditne i izloženost prema vrijednosnim papirima i plasmanima na računima kod drugih banaka?
Odgovor:
U skladu sa pripadajućim dijelom – tačka 5.2. Upute za popunjavanje Izvještaja banke o primjeni ICAAP-a koji se dostavlja Agenciji, koja predstavlja Dodatak 2. Smjernica o izvještavanju Agencije za bankarstvo FBiH o primjeni ICAAP-a u banci, za određivanje internih kapitalnih zahtjeva za koncentracijski rizik banka ima mogućnost da koristi vlastitu metodologiju za mjerenje/procjenu, na način koji je prilagođen prirodi i potrebama upravljanja tim rizikom ili da koristi pojednostavljeni pristup, zasnovan na primjeni opšte prihvaćenih indeksa koncentracije.
Za banke koje se odluče koristiti pojednostavljeni pristup, ostavljena je mogućnost korištenja ponuđenih obrazaca za individualnu, odnosno sektorsku koncentraciju, koji čine Dodatak 3. predmetnih Smjernica.
Obrazac koji se odnosi na individualnu koncentraciju baziran je na izloženosti 100 najvećih dužnika i njihovom učešću u ukupnom porfoliu, te u skladu s tim radi se o individualnoj koncentraciji, dakle pojedinačnim dužnicima i njihovoj ukupnoj izloženosti, odnosno učešću u ukupnom portfoliu.
Pri tome se uzima u obzir ukupna izloženost riziku prema tom dužniku (krediti, drugi plasmani, ulaganja, vrijednosni papiri i sl.), koja se stavlja u odnos prema ukupnoj izloženosti banke riziku.
10.04.2018.

8. Pitanje:
Tačkom 3. dodatka Smjernica o izvještavanju Agencije za bankarstvo FBiH o primjeni ICAAP-a u banci, banka je u obavezi povećati interne kapitalne zahtjeve primjenom odgovarajuće marže na kapitalni zahtjev za kreditini rizik. Obzirom da se Marža povećanja računa odvojeno za individualnu i sektorsku koncentraciju, da li se te dvije procentualne vrijednosti sumiraju i potom dobijena procentualna vrijednost doda na već postojeću procentualnu vrijednost kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik ili se dobijene procentualne vrijednosti Marže primjenjuju na drugačiji način?
Odgovor:
Pojednostavljeni pristup iz citiranog dijela Smjernica zasnovan je na pristupu da se na interni kapitalni zahtjev koji je banka utvrdila za kreditni rizik dodaju interni kapitalni zahtjevi za koncentracijski rizik, bazirani na primjeni odgovarajuće marže u rasponu od 0-8% i za sektorsku i za individualnu koncentraciju. Primjena odgovarajuće marže ovisi o intervalu u kojem se indeks individualne/sektorske koncentracije nalazi.
Kako je i navedeno u citiranom dijelu Smjernica, ako je indeks sektorske koncentracije veći od 10, banka mora uvećati interni kapitalni zahtjev za kreditni rizik primjenom odgovarajuće marže u navedenom rasponu. Pored toga, ako je indeks individualne koncentracije veći od 1, na isti način će izvršiti uvećanje i za ovu koncentraciju. Ako su navedeni indeksi ispod 10, odnosno 1, neće biti uvećanja internih kapitalnih zahtjeva.
Odabir pristupa banke u izračunu internih kapitalnih zahtjeva za koncentracijski rizik (pojednostavljeni pristup ili vlastita metodologija) treba biti argumentiran i dokumentiran u internim aktima banke, polazeći od opštih principa implementacije ICAAP-a u banci, koji su propisani Smjernicama, a posebno principa proporcionalnosti. Prihvatljivost pristupa banke biti će predmet ocjene ICAAP-a u okviru SREP-a.
10.04.2018.
 

Odluka o upravljanju kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
U Odjeljku 1. Opće odredbe „Uputstva za popunjavanje izvještajnih obrazaca za kamatni rizik u bankarskoj knjizi“, broj: 01-4916/17 od 22.12.2017. godine, u predzadnjem stavu je propisano da „Stavke u KM s ugovorenom valutnom klauzulom prema određenoj valuti tretiraju se kao pozicije u osnovnoj valuti.”
Praksa izvještavanja prema odredbama regulatornog okvira Basel III je da se stavke u KM s ugovorenom valutnom klauzulom prema određenoj valuti tretiraju kao pozicije u odnosnoj valuti, a na isti način je propisano i u zemljama okruženja (npr. u Republici Hrvatskoj).
Od Agencije se traži pojašnjenje da li se u navedenom Uputstvu Agencije misli na osnovnu ili odnosnu valutu.
Odgovor:
U vezi postavljenog upita pojašnjavamo da je u Uputstvu za popunjavanje izvještajnih obrazaca za kamatni rizik u bankarskoj knjizi greškom navedeno da Stavke u KM s ugovorenom valutnom klauzulom prema određenoj valuti tretiraju se kao pozicije u osnovnoj valuti, a ispravno bi bilo da u citiranoj rečenici umjesto ”osnovnoj valuti” treba da stoji "odnosnoj valuti”. Uočena greška navedenog Uputstva će biti ispravljena u narednom periodu.

2. Pitanje:
U Uputstvu za popunjavanje izvještajnih obrazaca za kamatni rizik u bankarskoj knjizi, u poglavlju 2.1. – Tretman pojedinih pozicija u obrascima EVB FKS, EVB PKS i EVB AKS pod tačkom 4. navedeno je da se primljena a vista sredstva i štedni depoziti osim sredstava sudionika novčanog tržišta, raspoređuju u vremensku zonu od 6 do 12 mjeseci. Da li to znači da se i tekući i transakcijski računi fizičkih i pravnih lica (osim banaka i ostalih sudionika novčanog tržišta) svrstavaju u navedenu vremensku zonu (6 do 12 mjeseci) iako su ta sredstva na raspolaganju klijentima svakodnevno?
Odgovor:
Uputstvom je jasno propisano da sve što nisu sudionici novčanog tržišta, odnosno njihovi a vista i štedni depoziti, pa i iskorišteni krediti za prekoračenja po tekućim računima, te revolving krediti, kako Uputstvo dalje navodi, raspoređuju se u vremensku zonu od 6 do 12 mjeseci. Pitanje se odnosi samo na jednu od nekoliko vrsta stavki. Kada bi se razdvojile, vjerovatno bi završile u različitim vremenskim zonama, ali se ovdje radi o nekoj vrsti standardizovanog pristupa, te je više kategorija raspoređeno u jednu vremensku zonu, kao grupa sličnih stavki, odnosno stavki sa sličnim ponašanjem.
22.02.2018.

3a Pitanje:
U Uputstvu za popunjavanje izvještajnih obrazaca za kamatni rizik u bankarskoj knjizi, u poglavlju 2.1. – Tretman pojedinih pozicija u obrascima EVB FKS, EVB PKS i EVB AKS pod tačkom 11. navedeno je da se stavke ispravaka vrijednosti za plasmane rizične kategorije A na grupnoj osnovi ne uključuju u izvještaj o kamatnom riziku. Obzirom da je banka sa 01.01.2018. krenula sa primjenom IFRS 9 u izračunu rezervisanja molim da se adekvatnije objasni način kako izdvojiti stavke koje ne treba netirati za pripadajuću ispravku. Nejasno je kako uzeti u obzir, tj. izdvojiti A kategoriju koja u potpunosti odgovara IFRS 9 rezervisanjima.
3b Pitanje:
U Uputstvu za popunjavanje izvještajnih obrazaca za kamatni rizik u bankarskoj knjizi, u poglavlju 2.1. – Tretman pojedinih pozicija u obrascima EVB FKS, EVB PKS i EVB AKS pod tačkom 12. navedeno je da se stavke kod kojih je banka izvršila rezervisanja/ispravke vrijednosti – plasmani klasificirani u rizičnu kategoriju B – uključuju se u vremenske zone u iznosima i prema dinamici očekivane otplate glavnice kako je utvrđeno pri određivanju nadoknadivog iznosa tih plasmana; plasmani klasificirani u rizičnu kategoriju C, D i E ne smatraju se kamatno osjetljivim stavkama i ne uključuju se u obrasce; Obzirom da je banka sa 01.01.2018. krenula sa primjenom IFRS 9 u izračunu rezervisanja molimo da se adekvatnije objasni način kako izdvojiti navedene stavke.
Odgovor:
Početkom primjene MSFI 9, banka nije prestala s primjenom sistema evidencije regulatorne klasifikacije (A,B,C,D i E). Kako je navedeno u tačkama 11. i 12. Uputstva, da bi se nešto tretiralo u obrascu i na koji način, opredijeljujući faktor je regulatorna klasifikacija kao prvi triger. U slučaju samo B kategorije - kada se računa neto vrijednost (A je na bruto principu), uzimaju se u obzir ispravke prema trenutno prijemjenjivom MRS-u/MSFI-u. Uvođenje novog standarda nije u koliziji sa odredbama Uputstva.
22.02.2018.

4. Pitanje:
U Uputstvu za popunjavanje izvještajnih obrazaca za kamatni rizik u bankarskoj knjizi, u poglavlju 2.1. – Tretman pojedinih pozicija u obrascima EVB FKS, EVB PKS i EVB AKS pod tačkom 13 navedeno je da se stavke kod kojih je banka izvršila rezervisanja/ ispravke vrijednosti, a ne može utvrditi iznose i dinamiku očekivane otplate glavnice, raspoređuju se u vremensku zonu od 2 do 3 godine. Možete li nam navesti neki konkretan primjer o kakvim se slučajevima radi.
Odgovor:
Pretpostavka za ovo pitanje banke je u tome što trenutno u svojim evidencijama nema takve proizvode. To je ostavljeno ukoliko se pojavi potreba za nekom vrstom dugoročnih, posebno strukturiranih proizvoda, bez ugovorenog dospijeća, čija otplata glavnice zavisi od nekih faktora definisanih ugovorima, a čije se ostvarenje ne može predvidjeti u momentu potpisivanja ugovora.
22.02.2018.

5. Pitanje:
Kada se može očekivati Metodologija za klasifikaciju sistemski značajnih banaka, te u kojem roku Agencija očekuje da banke koje su proglašene sistemski značajnim, razviju dinamički model u smislu kamatnog rizika?
Odgovor:
U skladu sa članom 141. stav (l) Zakona o bankama, nadležne institucije (Centralna banka BiH, agencije za bankarstvo oba entiteta i Agencija za osiguranje depozita BiH), pripremile su nacrt Metodologije za utvrđivanje sistemski značajnih banaka, koji je u postupku usaglašavanja između ovih institucija. U ovom trenutku, ne raspolažemo preciznim informacijama kada bi konačan tekst Metodologije mogao biti i usvojen.
20.08.2018.
 

Odluka o upravljanju rizikom likvidnosti banke („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
U smislu člana 25. Odluke o upravljanju rizikom likvidnosti banke, imovina razine 1 (EHQLA) uključuje samo imovinu koja se može svrstati u jednu ili više sljedećih kategorija i koja u svakom slučaju ispunjava propisane kriterije za priznavanje imovina koja predstavlja potraživanja od ili za koja garantuju:
1) centralna vlada BiH;
2) centralna vlada države članice;
3) centralna vlada treće zemlje, pod uslovom da joj je odabrana ECAI dodijelila kreditnu procjenu barem 1. nivoa kreditne kvalitete;
4) jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave u državama članicama, odnosno regionalne vlade i lokalne vlasti u BiH i trećim zemljama, pod uslovom da se tretiraju kao izloženosti prema centralnoj vladi;
Molimo za potvrdu da li ispravno tumačimo da se vrijednosni papiri Federacije BiH i RS klasificirani kao AFS - raspoloživi za prodaju, mogu svrstati u imovinu razine 1 a u skladu s članom 25. stav (1) tačka c) alineje 4)?
Odgovor:
Ukoliko imovina ispunjava sve propisane zahtjeve - opšte i operativne zahtjeve, te kriterije prihvatljivosti za klasifikaciju imovine kao imovine prvog ili drugog nivoa sadržane u članovima 21., 22., 23., 25. i 26. Odluke, ista se u skladu s tim priznaje u odgovarajućem nivou likvidne imovine prilikom izračuna LCR-a. Polazeći od specifičnosti i stepena razvijenosti finansijskog tržišta u BiH i tretmana izloženosti prema vladama u izračunu kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik (ponder rizika 0%), rezultata provedenog QIS-a, vrijednosne papire emitovane od strane entitetskih vlada u BiH sa kojima se prometuje putem SASE i BLSE
Računovodstveni tretman nije opredjeljujući uslov/zahtjev za priznavanje neke likvidne imovine u odgovarajući nivo prilikom izračuna LCR-a, nego prevashodno ispunjenje gore navedenih zahtjeva iz citiranih članova Odluke, odnosno da li banka u periodu stresa od 30 dana može unovčiti taj portfelj bez gubitaka.
Banke mogu prilikom izračuna LCR-a vrijednosne papire emitenata Vlade FBiH i Vlade RS-a iskazati kao likvidnu imovinu nivoa 1 ukoliko su u KM i sa valutnom klauzulom (novčani tok je u KM). Ukoliko su vrijednosni papiri navedenih emitenata u ino valuti, banka će iste priznati u likvidnu imovinu nivoa 1 do visine neto likvidnih odliva u toj valuti.
Potrebno je napomenuti da bez obzira na mogućnost priznavanja ovog portfelja u likvidnu imovinu nivoa 1, iz navedenih razloga, očekuje se da banke pitanje tretmana ovog portfelja posmatraju i u kontekstu regulatornih zahtjeva iz Stuba 2, tj. ICAAP-a kao elementa SREP-a, u smislu identificiranja internih kapitalnih zahtjeva banaka za rizik tržišne likvidnosti, odnosno sistemske likvidnosti i rizika koji u vezi s tim u BiH postoje.
21.03.2019.

2. Pitanje:
U smislu člana 2. stav (1) tačka d) Odluke o upravljanju rizikom likvidnosti banke (pojmovi), koji dani su neradni dani, da li samo državni praznici i koji vjerski praznici?
Odgovor:
Vezano za navedeno pitanje, možemo konstatovati da se odnosi na definiciju iz člana 2. stav (1) tačka d) - radni dani su od ponedjeljka do petka, osim ako koji od tih dana nije državni ili vjerski praznik, a što se uređuje odredbama zakonskih propisa kojima se utvrđuju neradni dani za pravne subjekte. Ti propisi se primijenjuju prema sjedištu pravnog subjekta tj. banke. Ako je u pitanju aspekt izvještavanja o LCR-u, slijedeći propisanu obavezu banke da minimalno na mjesečnoj osnovi dostavlja Agenciji izvještaje o LCR-u na propisanim izvještajnim obrascima, te da je LCR kao obavezni kvantitativni zahtjev za likvidnosnu pokrivenost utvrđen za period stresa u trajanju od 30 kalendarskih dana, banka će ovu obavezu ispunjavati na način da izračun LCR-a vrši na posljednji kalendarski dan u mjesecu i o tome izvještava Agenciju. Ukoliko dan za dostavu izvještaja Agenciji, u skladu sa propisima kojima se uređuju neradni dani za pravne subjekte tj. banke predstavlja neradni dan (državni ili vjerski praznik), što je u osnovi funkcionalno dan kada sjedište (head office) banke ne radi, rok za dostavu izvještaja se prenosi na sljedeći radni dan. Generalno, način, forme i rokovi izvještavanja Agencije prema novom regulatornom okviru za poslovanje banaka propisani su Odlukom o vrsti izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH.
22.02.2018.

3. Pitanje:
Član 41. Odluke o upravljanju rizikom likvidnosti banke definiše da stupanjem na snagu Odluke prestaje važiti Odluka o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/12, 110/12 i 46/14), osim člana 6. stav (3) tačka 1., čl. 6a., 6b., 11. stav (2) i 12., kojim je propisan način i rokovi izvješćivanja, za period naveden u stavu (2) ovoga člana.
Moli se pojašnjenje člana 41. Odluke, jer isti tumačimo na način da je Banka u obvezi nastaviti izvještavanje za limite definirane članovima 6. stava (3) tačke 1, čl. 6a, 6b bez obveze pridržavanja istih?
Odgovor:
Članom 41. stav (1) Odluke o upravljanju rizikom likvidnosti banke propisano je da su banke dužne, do uvođenja NSFR-a, primjenjivati i izvještavati o ročnoj usklađenosti finansijske imovine i finansijskih obaveza i strukturi najvećih izvora. Naime, stavove iz člana 41. Odluke moguće je posmatrati i tumačiti samo kao povezanu cjelinu, posebno kada je u pitanju stavljanje van snage ranije Odluke o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka.
U cilju dodatnog pojašnjenja ukazujemo da je propisano da će do uvođenja NSFR-a (iz člana 34. Odluke), kao obaveznog kvantitativnog zahtjeva, banke primijenjivati i izvještavati o ročnoj usklađenosti finansijske imovine i finansijskih obaveza i strukturi najvećih izvora. U vezi s tim, u stavu (1) člana 41. Odluke jasno je propisano da ostaju na snazi odredbe članova 6. stav (3) tačka (1), 6a, 6b, 11. stav (2) i član 12. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka i član 1. stav prvi tačka 4. Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u dijelu koji se odnosi na predmetne izvještajne obrasce 4 tabele B, C i D). Dakle, jasno je da banke do uvođenja NSFR-a imaju obavezu da primjenjuju navedene odredbe Odluke o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka i Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji i o tom izvještavaju Agenciju u propisanim izvještajnim formama.
Agencija će cijeniti svaku eventualnu neusklađenost i ukoliko procjeni da je to neophodno, poduzet će adekvatne regulatorne mjere.
12.07.2018.

4. Pitanje:
Da li i dalje postoji obaveza dekadne dostave obrasca 4/A – Izvještaj o poziciji likvidnosti na dan ili je dostava istog u nekom drugom roku ?
Odgovor:
Članom 41. stav (1) Odluke o upravljanju rizikom likvidnosti banke propisano je sljedeće:
„Do uvođenja NSFR iz člana 34. ove odluke, kao obaveznog kvantitativnog zahtjeva prema bankama, banke će primjenjivati i izvještavati o ročnoj usklađenosti finansijske imovine i finansijskih obaveza i strukturi najvećih izvora, te u skladu sa tim ostaju da važe član 6. stav (3) tačka 1., čl. 6a., 6b, 11. stav (2) i 12. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka (“Službene novine FBiH”, br. 48/12, 110/12 i 46/14), odnosno član 1. stav (1) tačka 4. Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji (“Službene novine FBiH“, br. 110/12, 15/13, 46/14, 62/14, 26/16).“
Iz citirane odredbe Odluke je evidentno koji su članovi/stavovi ostali da vrijede iz ranije važeće Odluke o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka (“Službene novine FBiH”, br. 48/12, 110/12 i 46/14), a odnose se na ročnu usklađenost finansijske imovine i finansijskih obaveza i strukturu najvećih izvora (dakle ne dekadni minimum).
Obzirom da je predmetna Odluka usvojena od strane Upravnog odbora 13.10.2017. godine, u istoj se poziva na odredbe člana 1. stav (1) tačka 4. do tada važeće odnosno Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji (“Službene novine FBiH“, br. 110/12, 15/13, 46/14, 62/14, 26/16), jer nije bila donesena/objavljena nova Odluka o izvještajima koje banka dostavlja Agenciji, koja je usvojena od strane Upravnog odbora Agencije 27.12.2017. godine. Sastavni dio Odluke o izvještajima koje banka dostavlja Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine FBiH”, broj 103/17) su u skladu sa članom 15., kao prilozi, izvještajni obrasci koje je banka dužna dostavljati u propisanim izvještajnim formama i rokovima, među kojima nije obrazac 4a, već Izvještaj o dnevnoj likvidnosti i međubankarskim pozajmicama – Obrazac DL, Prilog br.23.
Članom 20. stav (1) prethodno navedene Odluke propisano je da 31.12.2017. godine prestaje da važi Odluka o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji (“Službene novine FBiH“, br. 110/12, 15/13, 46/14, 62/14, 26/16).
12.07.2018.
 

Odluka o upravljanju deviznim rizikom banke („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Kod izračuna ograničenja deviznog rizika koji se računa u odnosu na priznati kapital, da li se u obzir uzimaju nedostajuće rezerve za kreditne gubitke po regulatornim zahtjevima?
Odgovor:
Metodologija izračuna i izvještavanja o deviznoj poziciji banke se nije mijenjala, odnosno jedina razlika je da banka obavlja svoje FX aktivnosti u okvirima ograničenja u odnosu na visinu priznatog kapitala banke definisanog u članu 2. Stav (1) tačka kk) Zakona o bankama u odnosu na ranije propisani osnovni kapital. Uputstvo o primjeni Odluke o upravljanju deviznim rizikom banke je dostavljeno bankama i dostupno je na web stranici Agencije, sadržajno predstavlja dosadašnje upute i instrukcije koje su date bankama u prethodnom periodu.
22.02.2018.
 

Odluka o objavljivanju podataka i informacija banke („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Odluka o objavljivanju podataka i informacija banke stupa na snagu osmog dana od objave u Službenim novinama (član 15.), odnosno Odluka je na snazi od 28.10.2017. godine. Član 14. Odluke predviđa objavljivanje podataka i informacija banke najmanje jednom godišnje, odnosno sa 31.12 i obavezu objave do 31.05. naredne godine. Objava je obavezna i na web stranici banke. Obzirom da ova objava, između ostalog, sadrži i one koje su vezani za kapitalne zahtjeve i kreditni, tržišni, i operativni rizik, rejtinge (član 7.), objave vezane za ICAAP i ILAAP (član 11.), politiku naknada (član 12.) i ostalo, odnosno sadrži objavu rizika koji su predviđeni Zakonom o bankama kojim je definisano da je rok usklađivanja 9 mjeseci (januar 2018), možemo li smatrati da će se odredbe predmetne Odluke prvi put primjeniti sa finansijskim datumom 31.12.2018. godine?
Odgovor:
U skladu sa Odlukom o objavljivanju podataka i informacija banke obaveza banke da objavi prvi put podatke, odnosno informacije propisane predmetnom Odlukom je sa finansijskim datumom 31.12.2018. godine.
22.02.2018.

2. Pitanje:
U skladu sa Odlukom o objavljivanju podataka i informacija banke, banke su obavezne da objavljuju podatke i informacije o regulatornom kapitalu, finansijskoj poluzi i zaštitnim slojevima kapitala. Na koji način će postupati banke u slučaju objave podataka za 2017. godinu, jer Odluka o objavljivanju podataka zahtijeva podatke na 31.12.2017. godine (kapital za 2017. godinu se računao po staroj Odluci), a nova Odluka o izračunavanju kapitala banke je stupila na snagu 01.01.2018. godine.
Odgovor:
Za postavljeno pitanje pogledati odgovor Agencije, koji je objavljen pod rednim brojem 1. ove iste skupine odgovora.
10.04.2018.
 

Odluka o izvještajima koje banka dostavlja Agenciji za bankarstvo Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH”, broj: 103/17)

1. Pitanje:
Hoće li Agencija ponuditi nova aplikativna rješenja za izvještavanje u skladu sa Odlukom o izvještajima koje banka dostavlja Agenciji. Kada možemo očekivati nova aplikativna rješenja ili će banke izvještaje pripremati u excel datotekama koje banke nisu dobili sa formulama nego su objavljene u pdf formatu?
Odgovor:
Agencija je pripremila aplikacije za slanje izvještaja iz novog regulatornog okvira koje su dostupne bankama preko portala za izvještavanje.
22.02.2018.

2. Pitanje:
Imajući u vidu da je obaveza izračuna regulatornog kapitala do 30.04.2018. godine, molimo za pojašnjenje od kada su banke u obavezi početi dostavljati Izvještaj o deviznoj poziciji banke u odnosu na regulatorni kapital?
Odgovor:
Za Izvještaj o deviznoj poziciji banke u odnosu na regulatorni kapital (koji je dnevni izvještaj), prvi izvještajni datum je 30.04.2018. godine, odnosno rok do kada su banke dužne dostaviti izvještaje Agenciji (za prvi kvartal). Do tada izvještava po starom u odnosu na osnovu.
10.04.2018.

3. Pitanje:
Odlukom je navedena obaveza banke da se izvještaji za operativne rizike dostavljaju kvartalno, jedan mjesec nakon isteka kvartala. S obzirom da se u obrascima za izvještaje operativnih rizika (C 16.00 i C 17.00 Det a i b) traže podaci za prethodnu godinu, moli se za pojašnjenje koji podaci i sa kojim datumom će se slati kvartalno.
Odgovor:
Banke će obrazac C 17.00 (OPR det a i b) dostavljati kvartalno u skladu sa članom 2. stav (2) Odluke o izvještajima koje bankea dostavlja Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Podaci u obrascu su kumulativni, što znači da će banka npr. na izvještajni datum 31.03. izvjestiti o gubicima za prvi kvartal, na 30.06. o gubicima za šest mjeseci itd. Riječ "prethodna godina" koja se spominje, odnosi se na izvještajni datum 31.12. (obuhvata gubitke za cijelu godinu).
10.04.2018.

4. Pitanje:
Molimo potvrdu da se izještaji C 17.00 a te izvjštaj c C 17.00.b, obzirom da su godišnjeg karaktera, dostavljaju Agenciji jednom godišnje
Odgovor:
Izvještavanje u C 17.00 (OPR Det a i b) temelji se na kalendarskoj godini. Banka dostavlja podatke za sve kvartale pojedinačno a na kraju kumulativne podatke za cijelu godinu.
10.04.2018.

5. Pitanje:
Molimo za pojašnjenje izračuna pozicija 070 – 120 u okviru Izvještaja o regulatornom kapitalu u obrascu KA3 i pozicije 820 u obrascu KA4 sa ciljem razumijevanja podataka koje je potrebno prikazati na navedenim pozicijama.
Odgovor:
Instrukcija Agencije koja je dostavljena svim bankama broj 03-1-2584/18 od 02.07.2018. godine, u poglavljima C 03.00 – Stope kapitala i nivoi kapitala (KA 3) i C 04.00 – Bilješke (KA 4) objašnjava da pozicije spomenute u vašem upitu trebaju odgovarati onima prezentiranim u vašem ICAAP izvještaju.
U Odluci o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u banci se na nekoliko mijesta spominje obaveza održavanja adekvatnog nivoa i strukture kapitala banke, gdje struktura podrazumijeva propisane minimalne standarde koje obezbjeđuju kvalitet kapitala. Smjernice o primjeni ICAAP-a, takođe na više mijesta spominju obavezu održavanja adekvatne strukture kapitala u apsolutnom i procentualnom iznosu. Npr, u dodatku 1, pod tačkom 1.6. se navodi da treba navesti iznos i strukturu kapitala, odnosno osnovnog i dopunskog kapitala koji trebaju biti definisani u apsolutnom i relativnom iznosu, dovodeći iste u odnos sa minimalnim kapitalnim zahtjevima iz Odluke o izračunavanju kapitala banaka. Navedeno znači da banka treba da raspolaže podacima o iznosima i procentima kapitala u ukupnom iznosu i prema strukturi (bilo ostvarenim bilo ciljanim, odnosno internim i regulatornim).
U konkretnom slučaju, u red 820 obrasca C 04.00 - KA4, potrebno je unijeti ukupan interni kapitalni zahtjev (iznos) u skladu sa rezultatima ICAAP-a (obzirom da uključuje stub II), a u redove 070, 090 i 110 potrebno je unijeti preračunate stope redovnog, osnovnog i regulatornog kapitala u skladu sa rezultatima ICAAP-a. Redove 080, 100 i 120 nije potrebno popunjavati.
20.08.2018.
 

Odluka o kupoprodaji plasmana banke („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Može li društvo, koje ne spada u financijske institucije niti je registrirano za obavljanje djelatnosti kupoprodaje plasmana, otkupiti potraživanja od banke?
Odgovor:
Članom 96. stav (1) Zakona o bankama utvrđeno je da se kupoprodaja plasmana regulira ugovorom kojim se prenosi plasman s banke prodavatelja na društvo koje se bavi kupoprodajom plasmana.
Član 4. Odluke o kupoprodaji plasmana banke propisuje uslove koje mora ispunjavati kupac predmeta kupoprodaje kao i obvezu banke da izvrši procjenu kupca kako je precizirano u Odluci. Prema navedenom, kupac predmeta kupoprodaje, može biti svaka pravna osoba koja se bavi kupoprodajom plasmana, a za plasmane odobrene korisnicima financijskih usluga iz propisa kojima se uređuje zaštita korisnika financijskih usluga, kupac mora imati dozvolu za rad i biti pod nadzorom Agencije.
22.02.2018.

2. Pitanje:
Da li se plasmani odobreni pravnim osobama, a riječ je o plasmanima koji su u dospijeću, mogu prodavati drugim pravnim osobama koji su registrirani za obavljanje ove djelatnosti ili kupac može biti bilo koja pravna osoba, odnosno da li kupac plasmana odobrenih pravnim osobama mogu biti strani fondovi, investitori, kompanije koje nemaju predstavništvo u BiH“
Odgovor:
Člankom 96. stavak (1) Zakona o bankama utvrđeno je da se prijenos plasmana ili prijenos rizika i koristi s osnova plasmana s banke prodavatelja na društvo koje se bavi kupoprodajom plasmana regulira međusobnim ugovorom, te da je Banka prodavatelj dužna, prije donošenja odluke o zaklјučivanju ugovora o prodaji plasmana, izvršiti procjenu kupca s aspekta njegove financijske, kadrovske i tehničke sposobnosti za preuzimanje predmeta kupoprodaje (članak 97. stavak (2)).
Nadalje, člankom 4. Odluke propisani su uvjeti koje mora ispunjavati kupac predmeta kupoprodaje, tako što je precizirano da kupac predmeta kupoprodaje može biti „svaka pravna osoba koje se bavi kupoprodajom plasmana...“, odnosno da kupac predmeta kupoprodaje može biti „iz iste bankarske grupe u BiH, ili banka prodavatelj ima kontrolni udjel kod kupca predmeta kupoprodaje“ kao i da, prije donošenja odluke o zaključivanju ugovora, banka ima obvezu da izvrši „procjenu kupca s aspekta pravnog statusa, njegove poslovne i financijske, kadrovske i tehničke sposobnosti za preuzimanje predmeta kupoprodaje“.
Prema naprijed navedenom, ugovor o kupoprodaji plasmana, kojim banka prodavatelj, kupcu plasmana prenosi dospjeli plasman ili rizike i koristi po osnovi plasmana, čija je posljedica trajni prestanak priznavanja plasmana u bilanci banke, banka ne može zaključiti sa bilo kojom pravnom osobom, nego sa pravnom osoba koja se bavi kupoprodajom plasmana, pod uvjetom da zadovoljava uvjete iz članka 4. Odluke.
10.04.2018.

3. Pitanje:
Šta je ugovorena vrijednost predmeta kupoprodaje, odnosno da li se pod istim misli na ugovoreni iznos koju prodavac ima primiti kao naknadu/cijenu za prodaju potraživanja?
Odgovor:
Vrijednost predmeta kupoprodaje iz članka 4. stavak (3) Odluke odnosi se na ugovorenu prodajnu cijenu koju je kupac predmeta kupoprodaje dužan isplatiti prodavatelju na način i u roku utvrđenom u članku 8. Odluke.
10.04.2018.

4. Pitanje:
Da li je dozvoljena prodaja nedospjelog / urednog plasmana unutar bankarske grupe, odnosno traži se pojašnjenjem odredbe člana 3. Odluke koji propisuje da se “ugovorom o kupoprodaji posebno ugovara da se predmet kupoprodaje ne može dalje prenositi sa kupca predmeta plasmana“ u smislu upita da li se citirana odredba odnosi na konkretni nedospjeli plasman, ne ulazeći u pojedinosti konkretnog pravnog posla.
Odgovor:
Članom 2. stav (1) tačka h) Odluke o kupoprodaji plasmana banke je definirano da je „kupoprodaja plasmana svaki ugovor kojim se prenosi plasman ili svi rizici i koristi s osnove plasmana s banke prodavca na kupca, te koji će za posljedicu imati prestanak priznavanja plasmana u bilansu banke, u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja“.
Isto tako, članom 3. stav (1) Odluke propisano je da „ugovorom o kupoprodaji plasmana, banka prodavac, kupcu plasmana prenosi dospjeli plasman ili rizike i koristi po osnovu plasmana, čija je posljedica trajni prestanak priznavanja plasmana u bilansu banke u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja“.
Tumačimo da Odluka ne ograničava kupoprodaju nedospjelih plasmana između banaka, ukoliko se obavlja u skladu sa odredbama člana 3. stav (2) Odluke.
12.07.2018.

5. Pitanje:
Traži se tumačenje odredbi Odluke o kupoprodaji plasmana banke, odnosno da li je saglasnost Agencije potrebna u svim slučajevima kupoprodaje plasmana ili samo u slučajevima kupovine materijalno značajnog plasmana.
Odgovor:
Odlukom o kupoprodaji plasmana banke propisani su minimalni standardi i uvjeti koje moraju ispunjavati plasmani koji su predmet kupoprodaje, opći i posebni uvjeti za kupoprodaju, financiranje kupoprodaje, način procjene vrijednosti predmeta kupoprodaje i dokumentacija koju banka, za potrebe ispunjavanja propisanih uvjeta, dostavlja Agenciji.
U članku 3. Odluke je utvrđeno šta može biti predmet ugovora o kupoprodaji, te je u kontekstu pitanja potrebno obratiti pažnju na odredbe članka 4. Odluke kojima su precizirane obveze banke prodavatelja prije donošenja odluke o kupoprodaji plasmana kao i odredbe članka 15. Odluke u pogledu dužnosti banke da podnese zahtjev Agenciji za izdavanje suglasnosti za kupoprodaju plasmana.
Isto tako, odredbe članka 2. stavak (1) točka c) Odluke, prema kojima se materijalna značajnost plasmana utvrđuje u odnosu na jednog kupca i grupu s njim povezanih osoba, kao i članka 7. stavak (3) Odluke, gdje je definisano da u slučaju sklapanja više pojedinačnih ugovora o kupoprodaji plasmana s jednim kupcem i s njim povezanim osobama, čija kumulativna vrijednost za period od proteklih 12 mjeseci ne predstavlja materijalno značajan iznos plasman postaje materijalno značajan, kod sklapanja novog ugovora o kupoprodaji plasmana kojim bi kumulativni iznos plasmana postao materijalno značajan, decidno preciziraju obvezu banke prodavatelja da zatraži i dobije suglasnost Agencije za kupoprodaju plasmana, bez obzira na materijalnu značajnost, ukoliko je ispunila opće uvjete za kupoprodaju plasmana, odnosno posebne uvjete za kupoprodaju materijalno značajnih iznosa.
Kada se radi o zahtjevu za kupoprodaju materijalno značajnog iznosa plasmana, potrebno je, uz ostalo, imati u vidu odredbu članka 7. stavak (1) točke a) i c) Odluke.
Prema naprijed navedenom, pogrešno je izvesti zaključak da Agencija izdaje suglasnost „samo za kumulativnu ispunjenost“ uvjeta propisanih Odlukom, odnosno isključivo za kupoprodaju materijalno značajnih iznosa plasmana.
Treba imati u vidu i članak 13. stavak (1) Odluke, u kojem je precizirano da „banka prodavatelj može zaključiti ugovor o kupoprodaji plasmana s kupcem nakon što je dobila suglasnost Agencije kojom je ocijenjeno da su ispunjeni svi potrebni uvjeti propisani zakonom i ovom odlukom“.
12.07.2018.
 

Odluka o upravljanju informacionim sistemima u banci („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Da li u ukupan budžet banke pored planiranih i realiziranih investicija i operativnih troškova, treba uključiti i poslovne rashode, tj dio poslovnih rashoda koji se odnosi na elektronsko bankarstvo, kartične transakcije, procesiranje SWIFT transakcija i slično.
Odgovor:
U budžetske stavke u smislu tabele BA 47.00 potrebno je uvrstiti troškove koji se odnose isključivo na održavanje i nadogradnju software-a odnosno hardware-a i telekomunikacione troškovi. Dakle, troškove procesiranja npr kartičnih transakcija ne trebaju biti uključene u navedenu tabelu. U narednim pitanjima i odgovorima je dato detaljne obrazloženje.
10.04.2018.

2. Pitanje:
Banka nema odvojen IT budžet, isti je sastavni dio cjelokupnog Plana investicija i Plana operativnih troškova. U okviru Plana investicija, u okviru ulaganja u hardver, navedeni su i bankomati, dnevno-noćni trezori, UPS uređaji. Smatramo da iz budžeta IT treba isključiti stavke koje se odnose na dnevno-noćne trezore, koji nisu IT oprema. Molimo specifikaciju koje vrste opreme i licenci treba posmatrati u okviru troškova i investicija u IT.
Odgovor:
Iz stavki budžeta, u smislu gore navedene tabele, potrebno je isključiti dnevno-noćne trezore. Bankomate sa pripadajućim UPS je potrebno navesti pod stavku - ostalo sa specifikacijom – bankomati. Za sve što banka navodi pod ostalo potrebno je navesti specifikaciju, npr ostalo – bakomati, ostalo POS i slično. Pod stavkom hardware podrazumjeva se cjelokupni hardware u npr server salama koji služi kao podrška core i ostalim aplikacijama bankama, kao i PC uposlenika.
10.04.2018.

3. Pitanje:
Banka koristi procesora treće strane (outsourcing) za pružanje usluga elektonskog i mobilnog bankarstva. Usluge koje banka plaća odnose se na procesiranje transakcija. Pored toga, banka nabavlja zaštitne elemente od procesora (čitači, pamentne kartice, USB ključevi,...). Procesiranje transkcija knjigovodstveno se evidentira na poslovnim rashodima, a zaštitni elementi u okviru operativnih troškova. Da li ove poslovne rashode treba uključiti u budžet IT-a, a shodno tome uključiti i ukupne poslovne rashode u budžet banke?
Takođe, mobilno bankarstvo se posmatra u sklopu cjelokupnog sistema elektronskog bankarstva obzirom da je način procesiranja identičan bez obzira na kanal kojim transakcija dolazi u banku (u okviru Banke mobilno bankarstvo se tretira kao dodatni kanal pristupa baziran na istoj tehnologiji).
Odgovor:
Navedene troškove procesiranja transakcija u elektronskom i mobilnom bankarstvu nije potrebno uključiti u IT budžet u navedenoj tabeli, kao niti troškove zaštitnih elemenata.
10.04.2018.

4. Pitanje:
Banka procesira kartične transakcije putem procesora treće strane, a ove izdatke banka vodi kao poslovne rashode. Da li i ove rashode treba uključiti u budžet IT ili samo one invesiticije i troškove koji se odnose na razvoj/nabavku aplikacija i opreme, te potrošnih materijala (PVC kartice)?
Odgovor:
Navedene troškove procesiranja nije potrebno navoditi u tabeli, kao niti potrošni materijal. U tabeli pod investicijama/troškovima za kartičarstvo je potrebno navesti invesitcije/troškove održavanja i razvoja kartične aplikacije.
10.04.2018.

5. Pitanje:
Banka koristi outsourcing POS terminala. Da li troškove outsourcinga POS terminala treba uključiti kao troškove kartičnog poslovanja?
Odgovor:
Troškove outsourcinga POS terminala je potrebno uključiti pod stavku ostalo sa specifikacijom, kao što je opisano u odgovoru na pitanje 1. ove iste skupine odgovora.
10.04.2018.

6. Pitanje:
Banka koristi usluge održavanja bankomata od strane dobavljača. Da li troškove održavanja bankomata treba uključiti kao troškove kartičnog poslovanja?
Odgovor:
Održavanje bankomata je potrebno uključiti pod stavku ostalo sa specifikacijom održavanje bankomata.
10.04.2018.

7. Pitanje:
Banka koristi outsourcing video nadzora. Da li troškove outsourcinga video nadzora treba uključiti kao troškove IT-a?
Odgovor:
Troškove outsourcinga nije potrebno uključivati u navedenu tabelu.
10.04.2018.

8. Pitanje:
Da li u budžet IT treba uključiti troškove radne snage i ostale materijalne troškove ovog organizacionog dijea u banci?
Odgovor:
U navedenu tabelu nije potrebno uključivati troškove radne snage i ostale materijalne troškove ovog organizacionog dijela u banci.
10.04.2018.

9. Pitanje:
Banka je na osnovu grupne metodologije u toku 2017. godine reklasificirala SWIFT troškove u operativne troškove u grupu troškova Komunikacija (obuhvataju troškove licenci i procesiranja od strane SWIFT asocijacije i troškove prema procesoru SWIFT usluga). Da li troškove SWIFT-a treba uključiti u troškove IT?
Odgovor:
Troškove SWIFT-a nije potrebno uključivati u navedenu tabelu.
10.04.2018.

10. Pitanje:
Da li u troškove IT treba uključiti troškove PTT usluga – telefone i mobitele?
Odgovor:
Troškove PTT usluga – telefone i mobitele nije potrebno uključivati u navedenu tabelu. Troškove telekomunikacionih linija, u smislu omogućavanja VPN i drugih vidova komunikacije neophodne za informacioni sistem banke je potrebno uključiti pod stavku telekomunikacioni troškovi.
10.04.2018.

11. Pitanje:
Da li u budžet IT treba uključiti investicije i troškove za UPS uređaje?
Odgovor:
Troškove i investicije za UPS uređaje je potrebno uvrstiti pod stavku ostalo – UPS.
10.04.2018.

12. Pitanje:
Da li u budžet IT treba uključiti troškove usluga masovne štampe?
Odgovor:
U navedenu tabelu nije potrebno uključiti troškove usluga masovne štampe.
10.04.2018.

13. Pitanje:
Koji nivo rizika je potrebno dodijeliti nalozima Agencije, budući da rješenja Agencije nemaju sadržan nivo rizika naloga? Da li je u tabeli BA 46.02 potrebno navesti i neobavezujuće preporuke koje Agencija izdaje u svojim zapisnicima ili je dovoljno unijeti samo naloge iz izdatih rješenja Agencije?
Odgovor:
U navedenu tabelu nije potrebno unositi preporuke Agencije, nego samo izdate nalog. Izdati nalozi treba da nose najvišu ocjenu rizika.
10.04.2018.

14. Pitanje:
U vezi izvještajnih obrazaca izvještavanje o upravljanju informacionim sistemima je da li će banke dobiti obrasce u excel formatu ili će biti obezbijeđena mogućnost da obrasce popunjavaju putem aplikacije, obzirom da su objavljeni obrasci u ne-editabilnom pdf formatu?
Odgovor:
Za sada je potrebno da banke izvještaje dostavljaju u papirnoj kopiji Agenciji zajedno sa CD na kojem se nalazi popunjeni podaci u excell formatu. Agencija radi na pripremi aplikacije putem koje će banke dostavljati ubuduće navedene tabele.
10.04.2018.
 

Odluka o upravljanju rizicima u banci („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Da li se praćenje rizika koji proizilaze iz aktivnosti trgovanja, pozicija trgovanja, prekoračenja i iskorištenosti limita i rezultata trgovanja iz stava 9. člana 24. Odluke o upravljanju rizicima odnose na knjigu trgovanja.
Odgovor:
Članom 24. – Standardi u upravljanju tržišnim rizicima, u stavu (9) Odluke o upravljanju rizicima u banci propisano je da
„Praćenje rizika koji proizlaze iz aktivnosti trgovanja obuhvata dnevno praćenje podataka o:
a) pozicijama za trgovanje;
b) iskorištenosti i prekoračenjima limita; i
c) rezultatima trgovanja.

U nastavku ovog člana Oduke, u stavu (10) dalje se razrađuje način na koji banka ispunjava obavezu praćenja rizika koji proizilaze iz aktivnosti knjige trgovanja.
Članom 2. tačka oo) Zakona o bankama propisano je da „Knjiga trgovanja znači sve pozicije u finansijskim instrumentima i robi koje banka ima sa namjerom trgovanja ili da bi se zaštitile pozicije koje ima sa namjerom trgovanja“ a u tački pp) istog člana je propisano da „bankarska knjiga označava sve stavke aktive i vanbilansa banke koje nisu identifikovane kao pozicije knjige trgovanja“.
Dakle, predmet knjige trgovanja su sve pozicije banke u finansijskim instrumentima i robi namijenjene trgovanju, te je u skladu s tim jasno da se citirani stavovi (9) i (10) odnose na aktivnosti trgovanja, koje su predmet knjige trgovanja.
10.04.2018.

2. Pitanje:
a) Članom 21. stav (4) Odluke o upravljanju rizicima u banci, banka je dužna izvještaj o rezultatima provedenog testiranja otpornosti na stres sa planom mjera dostaviti Agenciji najkasnije do 31.03. tekuće godine za prethodnu godinu. Istovremeno, Odlukom o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u banci i Smjernicama o izvještavanju Agencije o primjeni ICAAP-a u banci se propisuje rok za dostavu izvještavanja do 30.04.
Obzirom da se radi o jedinstvenom precesu, odnosno da provođenje ICAAP postupka podrazumjeva stres testiranje, a kako bi se izbjegle neusklađenosti u aktivnostima provedbe stress testova definisane navedenim odlukama, traži se saglasnost za dostavljanje svih izvještaja i podloga do 30.04.2018.godine.
b) Banka je kupila modul koji, između ostalog, služi i za izračun kapitalnih zahtjeva, koji je u fazi testiranja. Rezultate testiranja se još uvijek ne mogu smtarati pouzdanim, te se stoga traži produženje roka za dostavljanje rezultata provedenog testiranja do 30.04.2018. godine, kada je rok za ICAAP izvještaj.
Odgovor:
Banke su dužne dostaviti Agenciji izvještaj o rezultatima sprovedenog testiranja otpornosti na stres u rokvima kako je to propisano Odlukom o upravljanju rizicima u banci, ali istovremeno će Agencija u svakom pojedinačnom slučaju cijeniti opravdanost zakašnjenja u dostavljaju propisanih izvještaja, imajući u vidu da je tekuća 2018. godina procjenjena kao prelazni period. Navedeno podrazumjeva da će Agencija imati u vidu objektivne okolnosti koje su prouzrokovala eventualna zakašnjenja, pa stoga u takvim slučajevima neće primjenjavati supervizorskim mjerama, uz potrebu da banka o navedenom izvjesti Agenciju.
12.07.2018.

3. Pitanje:
Molimo za tumačenje člana 20. stav (12) Odluke o upravljanju rizicima u banci (u daljem tekstu: Odluka), koji glasi: „Sa ciljem umanjenja efekata prelijevanja reputacijskog rizika, banka treba u program testiranja otpornosti na stres integrisati i rizike koji proizilaze iz drugih povezanih lica“. Navedeno se dovodi i u kontekst sa definicijom povezanih lica iz člana 2. stav u) Zakona o bankama, odnosno utvrđivanja iznosa, vrste i raspodjele kapitala kao rezultata ICAAP-a, kao i člana 1. stav (2) Odluke, koji propisuje primjenu Odluke (na banka sa sjedištem u FBiH koje imaju dozvolu za rad Agencije), koji nije od značaja za razumijevanje citirane odredbe člana 20. stav (12) Odluke.
Odgovor:
Za razumijevanje i tumačenje citiranih odredbi člana 20. stav (12) Odluke, potrebno je sveobuhvatno, adekvatno i konzistentno sagledavanje sadržaja propisanih odredbi koje uređuju:
- obavezu sprovođenja sveobuhvatnog testiranja otpornosti na stres za sve značajne rizike za potrebe ICAAP-a, odnosno ILAAP-a kao sastavnog dijela procesa upravljanja rizicima u banci, pri čemu je članom 19. stav (5) Odluke propisano da, polazeći o principa proporcionalnosti, testovi otpornosti na stres treba da obuhvate događaje koji mogu biti posebno štetni za banku i to ne samo u smislu nastanka gubitka, već i štetnih posljedica po reputaciju banke;
- uspostavu i primjenu adekvatnog programa, odnosno integrisane strategije korištenja testiranja otpornosti na stres, njegovog provođenja i obuhvata, te je u okviru propisanih zahtjeva u članu 20. predmetne Odluke, uz ostale, u stavu (12) propisano da se uključe i rizici koji proizilaze iz drugih povezanih lica, koja su definisana u članu 2. stav u) Zakona o bankama, zbog mogućih prelijevanja reputacijskog rizika na banku, a imajući u vidu i odredbe iz člana 1. stav (3) predmetne Odluke koji propisuje da se propisani zahtjevi primijenjuju na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima kojima se reguliše supervizija na konsolidiranoj osnovi;
- posebni standardi u upravljanju pojedinačnim rizicima (poglavlje IX Odluke), u okviru kojih banka ima obavezu da i u upravljanju rizikom likvidnosti uzme u obzir međudjelovanje ovog rizika i ostalih rizika, a u okviru njih i reputacijskog rizika, što je odredba iz člana 26. stav (2) tačka j), kao i člana 31. Odluke, kojim je propisana obaveza banke da donese i provodi primjerene politike i postupke upravljanja ostalim rizicima u poslovanju, u okviru kojih je eksplicitno naveden i reputacijski rizik, a u skladu sa definicijom reputacijskog rizika iz člana 81. stav (12) Zakona o bankama, odnosno definicijom iz člana 2. stav u) Zakona o bankama, u smislu ko se smatra povezanim licima i ostalim zahtjevima iz tog stava;
- banka adekvatno upravlja reputacijskim rizikom, ali ne samo koji proizilazi iz poslovnih aktivnosti, odnosno prakse banke, nego i šire (članova organa banke, pojedinačnih klijenata), te da prilikom testiranja otpornosti na stres, koje je sastavni dio procesa upravljanja rizicima, uključi i rizike koji proizilaze iz drugih povezanih lica, a mogu se negativno reflektovati na reputaciju banke, odnosno prenijeti se i manifestirati kao reputacijski rizik banke. U vezi sa navedenim, banka u skladu sa članom 81. stav (13) i (14) Zakona o bankama ima obavezu donijeti i provoditi primjerene politike i procedure upravljanja rizicima, u skladu sa odredbama predmetne Odluke.
- obavezu banke u pogledu provođenja ICAAP-a u skladu sa odredbama Odluke o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u banci, pri čemu banka u skladu sa članom 14. stav (2) tačka (c) Smjernica o izvještavanju Agencije o primjeni ICAAP-a od 22.12.2017. godine, prilikom izračuna internih kapitalnih zahtjeva uzima u obzir i rizike koji ne podliježu minimalnim kapitalnim zahtjevima u okviru Stuba 1, a u okviru tih rizika i reputacijski rizik;
- određivanje internih kapitalnih zahtjeva za ostale rizike u okviru Izvještaja o primjeni ICAAP-a, u skladu sa poglavljem 5.8. Upute za popunjavanje Izvještaja banke o primjeni ICAAP-a koji se dostavlja Agenciji, a koja čini Dodatak 2. prethodno pomenutih Smjernica, što podrazumijeva da banka utvrdi metodologiju mjerenja/procjene ostalih značajnih rizika, te u okviru toga i za reputacijski rizik, pri čemu ima mogućnost korištenja izbora između dva alternativna pristupa i da u skladu sa tom metodologijom utvrdi interni kapitalni zahtjev, uključujući i rezultate provedenih testova otpornosti na stres;
- upravljanje reputacijskim rizikom treba biti posmatrano i u kontekstu usklađivanja sa odredbama člana 87. stav (1) tačka (b) Zakona o bankama, kojim je propisana obaveza banke da uspostavi funkciju praćenja usklađenosti na način da osigurava, između ostalog, identifikaciju propusta i procjenu rizika kao posljedice neusklađenosti sa propisima, kao i reputacijskog rizika.
12.07.2018.
 

Odluka o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite („Službene novine FBiH“ broj: 81/17)

1. Pitanje:
U članu 10. stav (2) Odluke o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite je propisano da se izvještaji u prelaznom periodu od 01.01. do 31.12.2018. godine dostavljaju istovremeno u skladu sa navedenom Odlukom i u skladu sa Odlukom o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite („Službene novine FBiH“, br. 48/12-prečišćen tekst i 23/14).
Imajući u vidu da izvještajni obrasci nisu materijalno značajno drugačiji u navedene dvije odluke, smatrate li da je dovoljno izvještavati Agenciju samo po Odluci o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite („Službene novine FBiH“ broj: 81/17).
Odgovor:
Imajući u vidu da izvještajni obrasci u predmetne dvije odluke - Odluke o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite („Službene novine FBiH“ broj: 81/17) i Odluke o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite („Službene novine Federacije BiH“, br. 48/12-prečišćen tekst i 23/14), nisu materijalno značajne, Agencija će u prelaznom periodu prihvatiti kao dovoljne izvještajne obrasce samo po Odluci o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite („Službene novine FBiH“ broj: 81/17).
12.07.2018.

2. Pitanje:
Moli se tumačenje člana 5. stav (4) Odluke o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite, kojim su banke dužne u pisanoj i/ili elektronskoj formi obavijestiti klijenta najkasnije u roku od 15 dana prije početka izmjene kamatne stope, da dostavi izmjenjeni otplatni plan kredita, odnosno plan isplate depozita, te u vezi sa navedenim kako treba tretirati kamatnu stopu koja je vezana za EURIBOR, obzirom da su podaci o EURIBOR-u dostupni na T-2, odnosno postavlja se pitanje kako u konkretnom slučaju ispuniti obavezu obavještavanja kljenta u navedenom propisanom roku.
Da li se citirani član Odluke odnosi i na fluktuirajuću kamatnu stopu, odnosno da li postoji obaveza banke o obaviještavanju klijenta o navedenoj promjeni.
Odgovor:
Citirani član Odluke se odnosi na promjenjive nominalne kamatne stope koji se javno objavljuju (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i dr.), a što uključuje i promjenu kamatnih stopa EURIBOR-a.
U slučaju da je ugovorena promjenljiva kamatna stopa (u konkretnom slučaju EURIBOR), banka je dužna o izmjeni te stope klijenta obavijestiti u rokovima i na način kako je propisano članom 5. predmetne Odluke, što upućuje da je banka u obavezi obavještavati klijenta o promjeni kamatnih stopa EURIBOR-a.
12.07.2018.
 

Odluka o zahtjevima za konsolidovanu bankarsku grupu („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Da li bankarska grupa predstavlja samo „društva“ koja posluju na nivou Bosne i Hercegovine ili ne, te u skladu sa odgovorom na postavljeno pitanje, gdje će se provoditi supervizija?
Odgovor:
U skladu sa članom 1. stavom (1) Odluke o zahtjevima za konsolidovanu bankarsku grupu propisani su bliži uslovi i način konsolidacije bankarske grupe u FBiH čija je članica barem jedna banka sa sjedištem u FBiH i kojoj je Agencija za bankarstvo FBiH izdala bankarsku dozvolu. S tim u vezi, supervizija će se provoditi u Federaciji BiH.
12.07.2018.

2. Pitanje:
Banka koja vrši konsolidaciju računovodstvenom metodom udjela (koja predviđa samo promjene na poziciji ulaganja i poslovnog rezultata, odnosno kapitala) zbog činjenice da posjeduje 49% učešća u kapitalu i nema kontrolu donošenja odluka, da li ima obavezu ispunjenja zahtjeva definisanih čl.1 tačka 5) i 6) Odluke o zahtjevima za konsolidovanu bankarsku grupu?
Odgovor:
U skladu sa odredbama predmetne Odluke, matično ili zavisno društvo bankarske grupe je dužno primjenjivati zahtjeve navedene u članu 1. stavu (5) i (6) neovisno od metoda bonitetne konsolidacije koje banka primjenjuje.
12.07.2018.

3. Pitanje:
Da li Banka koja konsolidaciju vrši računovodstvenom metodom udjela ima obavezu postupanja po tačkama c) i d), stava (2), člana 6. Odluke o zahtjevima za konsolidovanu bankarsku grupu?
Odgovor:
Najviše matično društvo bankarske grupe dužno je da dostavi navedeno iz člana 6. stave 2., neovisno od metoda bonitetne konsolidacije koje banka primjenjuje.
12.07.2018.

4. Pitanje:
Da li se obaveza proširenja nadležnosti nadzornog odbora u skladu sa čl. 3 Odluke o zahtjevima za konsolidovanu bankarsku grupu odnosi samo na banke koje vrše punu konsolidaciju, ili i na banke koje vrše konsolidaciju računovodstvenom metodom udjela?
Odgovor:
Nadležnosti nadzornog odbora navedeni u članu 3. predmetne Odluke odnose se na sve nadzorne odbore matičnog ili zavisnog društva koji je nadležan za bankarsku grupu, neovisno od metoda bonitetne konsolidacije koje banka primjenjuje.
12.07.2018.
 

Odluka o podacima i informacijama koje banka dostavlja Agenciji za bankarstvo FBiH za potrebe izrade i ažuriranja plana restrukturiranja banke („Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/18)

1. Pitanje:
Stupanjem na snagu Odluke o podacima i informacijama za potrebe izrade i ažuriranja plana restrukturiranja propisani su podaci i informacije koje su banke dužne dostavljati Agenciji za bankarstvo FBiH u formi izvještaja.
Postoji li obaveza izvještavanja za sve banke ili samo banke za koje je donešeno rješenje o restrukturiranju?
Odgovor:
Sve banke u Federaciji BiH dužne su dostavljati Agenciji za bankarstvo FBiH, podatke i informacije u skladu sa članom 182. Zakona o bankama i u skladu sa odredbama Odlukem o podacima i informacijama koje banka dostavlja Agenciji za bankarstvo FBiH za potrebe izrade i ažuriranja plana restrukturiranja banke.
12.07.2018.

2. Pitanje:
Članom 5. stav (1) tačka a) Odluke je propisana obaveza izvještavanja banke sa stanjem na dan 30. juna tekuće godine do 31. augusta te godine, a istovremeno u članu 8. Odluke – u prelaznim i završnim odredbama, prvi se izvještaji dostavljaju Agenciji do 30.09.2018. godine, koji se odnose na finansijski datum 31.12.2017. godine.
Kako smatramo da navedeni rokovi nisu usklađeni, tražimo tumačenje rokova za dostavu navedenih izvještaja.
Odgovor:
Budući da je riječ o novom regulatornom okviru, te da je Agencija propisala da se samo prvi izvještaj na finansijski datum 31.12.2017. godine dostavlja najkasnije do 30.09.2018. godine, Agencija će u prelaznom periodu za 2018. godinu navedeno imati u vidu i tolerisati eventualna kašnjenja dostavljanja polugodišnjih izvještaja sa stanjem na dan 30.06.2018. godine. Agencija od banaka očekuje da se navedeni izvještaj dostavi najkasnije do 30.09.2018. godine.
31.08.2018.
 

Odluka o planovima oporavka banke i bankarske grupe („Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/17)

1. Pitanje:
Traži se tumačenje pojma “bankarske grupe”, odnosno cjelovito tumačenje u kontekstu odredbe člana 5. tačka a), alineja 3) i 4) Odluke.
Odgovor:
Pod pojmom “bankarska grupa” podrazumijeva se bankarska grupa koja je predmet supervizije na konsolidiranoj osnovi od strane Agencije u smislu člana 135. Zakona o bankama. Pored toga, banka ima obavezu uključivanja u odgovarajuće dijelove plana oporavka mjere i aranžmane koje banka kao supsidijar ima sa članicama grupe ili matičnom bankom koja nije predmet supervizije od strane Agencije.
12.07.2018.

2. Pitanje:
Obrazloženje člana 6. stav (10) Odluke o planovima oporavka banke i bankarske grupe i potvrda Agencije da je referentna vrijednost za utvrđivanje graničnih vrijednosti pokazatelja kapitala za potrebe pripreme Plana oporavka minimalna adekvatnost kapitala od 12%, obzirom da Agencija još uvijek nije bankama odredila veću stopu adekvatnosti kapitala od 12%, te da u istu nije potrebno uključivati zaštitni sloj za očuvanje kapitala od 2,5%.
Odgovor:
Članom 6. stav (10) Odluke o planovima oporavka banke i bankarske grupe definisano je da granične vrijednosti pokazatelja za kapital trebaju biti utvrđene na način da se osigura dovoljna udaljenost od tačke neispunjenja propisanih kapitalnih zahtjeva uključujući minimum propisan članom 27. stav (2) i (4) Zakona o bankama, što je najmanje 12% ili na nivou koji je Agencija utvrdila na osnovu vrste i stepena rizika, sistemskog značaja i poslovnih aktivnosti banke.
Pored toga, istim stavom predmetne Odluke definisano je da nije potrebno uključivati zahtjeve za zaštitne slojeve kapitala, što uključuje i zahtjev za zaštitni sloj za očuvanje kapitala od 2,5%.
Prilikom ocjene planova oporavka Agencija će posebno cijeniti da li je banka odredila granične vrijednosti pokazatelja kapitala koje su dovoljno visoko da bi opcije iz plana oporavka bile djelotvorne.
20.08.2018.